Nove zarazne bolesti dugo su predstavljale značajne izazove globalnom zdravlju, a pandemija COVID-19 je jasan podsjetnik na njihov po zdravlje devastirajući potencijal. Kako se svijet oporavlja od pandemije, fokus se pomaknuo na druge goruće prijetnje, posebice malariju, HIV i tuberkulozu, koji zajedno odnose oko dva milijuna života godišnje. Patogeni koji su otporni na postojeće tretmane i rastuća prijetnja novih infektivnih agenasa povećavaju hitnost refokusiranja na nove moguće prijetnje.
Prijetnja ptičje gripe
Jedna takva prijetnja jest gripa A podtip H5N1, poznata kao ptičja gripa, objašnjava za The Conversation Conor Meehan, izvanredni profesor mikrobne bioinformatike na Sveučilištu Nottingham Trent. Široko prisutna kod divljih i domaćih ptica, uključujući perad, nedavno je zarazila i mliječnu stoku u nekoliko američkih država te konje u Mongoliji. Alarmantno je,napominje Meehan, da je ove godine u SAD-u prijavljen 61 slučaj kod ljudi, prvenstveno među radnicima na farmama i pojedincima koji konzumiraju sirovo mlijeko. To označava značajan porast u usporedbi sa samo dva slučaja diljem Amerike u prethodne dvije godine. Sa stopom smrtnosti od 30%, H5N1 je sada glavna briga za javno zdravstvo.
Meehan objašnjava da H5N1 trenutno nema sposobnost učinkovitog širenja između ljudi. Virusi gripe zahtijevaju vezanje za sijalične receptore na stanicama da bi zarazili ljude. Dok virusi gripe prilagođeni ljudima učinkovito prepoznaju te receptore, H5N1 ostaje bolje prilagođen ptičjim receptorima, ograničavajući prijenos kod ljudi, kaže Meehan. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da bi već samo jedna mutacija mogla omogućiti prijenos s čovjeka na čovjeka, potencijalno izazivajući pandemiju.
Mjere pripravnosti i šire implikacije
Vlade i zdravstvene agencije diljem svijeta pripremaju se za takve slučajnosti. Velika Britanija je, na primjer, osigurala pet milijuna doza cjepiva H5 u iščekivanju budućih epidemija, ističe Meehan. Planovi pripravnosti za pandemiju se usavršavaju kako bi se brzo spriječio potencijalni prijenos među ljudima, ako do njega dođe.
Osim zdravlja ljudi, očekuje se da će ptičja gripa značajno utjecati na zdravlje životinja 2025. godine, izazivajući zabrinutost oko dobrobiti životinja, poremećaja u opskrbi hranom i ekonomskih posljedica. Rješavanje takvih problema zahtijeva takozvani pristup "jednog zdravlja", koji prepoznaje međupovezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša, napominje Meehan.
Rješavanjem tekućih izazova poput malarije, HIV-a i tuberkuloze uz praćenje prijetnji u nastajanju, Meehan na kraju poručuje da se globalna zajednica tako može bolje pripremiti za buduće pandemije i ublažiti ih.
