Podaci o tome kakve su točno razlike između cjepiva protiv COVID-19 i koliko je koje cjepivo pod kojim uvjetima učinkovito, piše se svakodnevno posljednjih mjeseci. No u gomili podatka i usporedbi teško je točno procijeniti koje je cjepivo najučinkovitije.

Infektologinja sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu Monica Gandhi na svom je profilu na Twitteru objavila tablicu u kojoj se, usporedno nalaze podaci za šest najpoznatijih cjepiva protiv COVID-19. Kako je sama priznala, potrošila je dosta vremena da napravi tu tablicu.

 

 

U tablici se tako može pronaći koji mehanizam djelovanja koristi pojedino cjepivo, u koliko se doza primjenjuje, na koliko je ljudi testirano, kolika je učinkovitost zaštite od hospitalizacije i smrti, koliko je učinkovito protiv razvoja težeg oblika bolesti, a koliko protiv blažeg.

Kako je sama istaknula, najvažnija je kolona u kojoj se navodi stupanj zaštite od smrti, a koji je kod svih šest cjepiva 100 posto.

Tablicu je na svom Facebooku prokomentirao i član Znanstvenog vijeća Vlade RH Gordan Lauc.

U ovoj su tablici pregledno prikazani rezultati kliničkih studija različitih cjepiva. Ukratko, sva cjepiva vrlo učinkovito štite protiv teškog oblika bolesti, što je najvažnije za pojedinca koji se cijepi, zapisao je Lauc te dodao kako ništa nije 100 posto sigurno, pa tako ni cjepivo.

Igla možda nije savršeno sterilna ili vam sestra neće dobro dezinficirati mjesto uboda, pa možete dobiti i nekakvu gadnu infekciju. No to je rizik sumjerljiv riziku kada se nabodete na nekakav trn u vrtu ili vas upikne osa ili ugrize mrav. Možda dobijete neugodnu reakciju imunog sustava na cjepivo, no to se s podjednakim rizikom može dogoditi pri infekciji bilo kojim virusom, bakterijom, pa čak i ako nešto pojedete ili udahnete. Život je rizik i nikada nećete biti 100 % sigurni. No svakako je bilo koje cjepivo manji rizik od infekcije živim virusom koji će se u vama umnožiti oko milijardu puta i pri tome će nastati sve moguće mutacije u genomu virusa koje možete zamisliti. Neki od tih virusa možda će se ugraditi u vaš DNK. Polovina našeg genoma su 'ožiljci' nastali tijekom milijuna godina rata s virusima, piše Lauc.

No ipak preporučuje da se ljudi cijepe što prije, bez obzira na to koje je cjepivo u tom trenutku dostupno.

Ako dobijete priliku, cijepite se onim cjepivom koje vam prvo ponude. To je najbolje što možete učiniti za sebe. Ako se bojite, ne morate se cijepiti, no onda riskirate da se zarazite živim SARS-CoV-2. I u tom slučaju najvjerojatnije ćete preživjeti, no rizik je ipak puno veći. Za starije od 75 godina taj rizik uopće nije zanemariv. Ako ste mlađi, no debeli ste, rizik teškog oblika bolesti također je dosta velik, piše na kraju Lauc.