Krajem prošle godine započela je nova faza u dugotrajnom procesu uvođenja digitalnog eura. Nakon što je 2021. Europska središnja banka započela s fazom istraživanja vezanom uz digitalni euro, njegovu distribuciju, kao i utjecaj koji bi mogao imati na tržište i provođenje monetarne politike i financijsku stabilnost Europske unije, od listopada 2023. godine započela je pripremna faza ovog projekta. I ova bi faza trebala trajati dvije godine tijekom koje će se ispitivati moguća tehnička i poslovna rješenja potrebna za uvođenje digitalnog eura.
O digitalnom euru, njegovom uvođenju, kao i utjecaju na financijski sustav, kao i na svakodnevna plaćanja te znači li digitalni euro korak prema bezgotovinskom društvu u kojoj će digitalni novac zamijeniti novčanice i kovanice razgovarali smo s Linardom Martinčevićem, savjetnikom u Uredu guvernera HNB-a. Linardo kaže kako je ideja uvođenja digitalnog eura kao centralnobankarskog novca za građane europodručja nastala kao odgovor na sve veću potražnju za elektroničkim plaćanjem u Europi te će to biti javno dobro čija će uporaba biti besplatna za sve koji se budu njime služili.
Što je digitalni euro i kako će se građani njime služiti
Digitalni euro je digitalni novac koji bi izdavao Eurosustav - Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke članica EU-a koje su uvele euro. Hrvatska je, naravno, jedna od tih članica. Marinčević objašnjava kako će se građani s digitalnim eurom koristiti u svakodnevnim transakcijama te bi njime plaćali karticama ili putem mobilnih aplikacija. Jednom kada bude uveden, digitalni euro postat će općeprihvaćeno digitalno sredstvo plaćanja kojim bi se građani mogli koristiti i njime plaćati u trgovinama, na internetu, a bit će moguće plaćanje i između potrošača.
Račune za digitalni euro, prema sadašnjem planu, građani će otvarati preko svojih banaka, a imat će i neka ograničenja. Martinčević pojašnjava: Pritom će, prema radnom prijedlogu, na svom računu digitalnog eura moći imati do 3000 eura, a na njega će novac prebacivati preko svog bankovnog računa ili putem gotovinskih uplata. Moći će imati i "trajni nalog" preko kojeg će se taj račun puniti čim se obavi neko plaćanje putem digitalnog eura. Dakle, digitalni euro će biti dizajniran za mala plaćanja i putem tog računa se, prema radnom planu, neće moći obračunavati kamate na štednju, što znači da ne bi trebalo doći do odljeva depozita banaka na račune digitalnog eura. Banke će, dakle, i dalje građanima pružati depozitne i kreditne usluge, između ostalog.
Kako će izgledati plaćanje
Plaćanje s digitalnim eurom ne bi se trebalo previše razlikovati u odnosu na aktualni način digitalnog plaćanja putem kartice, pametnog telefona ili nosivih uređaja, no Linardo Martinčević ipak naglašava dvije važne razlike. Prvo, plaćanja s digitalnim eurom bila bi besplatna, a drugo je da bi se uvijek i svugdje unutar europodručja plaćanje prihvaćalo pod jednakim uvjetima, a naglašava i offline plaćanje digitalnim eurom kao dodanu korisnu opciju za korisnike, a koja je trenutačno dostupna samo za gotovinska plaćanja.
Potencijalni primjer iz prakse
A jedan od primjera kako bi se digitalni euro mogao pokazati korisnim, Linardo je prikazao na potencijalnoj situaciji kakva bi se mogla dogoditi tijekom nadolazećeg EURO-a 24 koji se uskoro održava u Njemačkoj. Ako se u nekom kafiću sretnu troje ljudi iz Hrvatske, Litve i Hrvatske koji žele podijeliti račun, izvršiti POS instant plaćanje pića u kafiću te kupiti ulaznice za utakmice online, oni to neće moći napraviti s trenutačnim platnim rješenjima koja su im dostupna.
Kada je riječ o podijeli računa, osim fizičke gotovine (koje se sve rjeđe koristi), jedino rješenje jest da oni imaju račun u istoj banci, što je teško pretpostaviti jer žive u različitim državama. Podjela računa mogla bi se realizirati samo putem SEPA kreditnog prijenosa aplikacijom za mobilno bankarstvo uz upisivanje ili eventualno skeniranje IBAN-a primatelja, i uz naknadu za prijenos novca koju je potrebno platiti. U ovom slučaju primjene ne postoji izvanmrežno rješenje, a ujedno mogli bismo očekivati vrlo sporu ili slabu internetsku povezanost u vrijeme kad je mnoštvo ljudi na jednom mjestu. Digitalni euro bi ovakav slučaj primjene elegantno i besplatno riješio, korištenjem primjerice, izvanmrežnog oblika plaćanja – prislanjanjem uređaja na uređaj.
Zatim dolazimo do POS instant plaćanja, a to možemo riješiti dominantno putem Visa i Master kartica, svejedno da li koristimo fizičku kartica ili onu šifriranu u Apple Payu ili Google Pay Walletu. Ali to ne bi bilo instant plaćanje, kao niti europska shema plaćanja, jer nažalost niti jedno od njih ne postoji čak ni kao paneuropsko rješenje. Naposljetku, čak i ako su sve to riješili gotovinom, kupnju ulaznice za sljedeću utakmicu ipak moramo riješiti online, što nas opet dovodi do Vise i Mastera i upisivanja broja kartice, objašnjava ovaj financijski stručnjak i naglašava kako u ovom hipotetskom slučaju niti jedna postojeća solucija ne pokriva sva tri osnovna slučaja upotrebe i ne omogućava izvanmrežni rad, a najkorištenije solucije nisu europske. Sve navedeno bi omogućilo bi se digitalnim eurom.
Centralnobankarski novac i privatni novac
U ovom projektu je važno razumjeti razliku između centralnobankarskog novca, poput digitalnog eura, i "privatnog novca", objašnjava Martinčević. Centralnobankarski novac, koji stvara Europska središnja banka (ESB), trenutačno se koristi samo u obliku gotovine koja se nalazi u novčaniku. To je javni novac jer ga izdaje i za njega jamči javna institucija, središnja banka i postoji isključivo u fizičkom obliku. S druge strane, privatni novac je onaj koji stvaraju poslovne banke, primjerice kada odobre kredit i novac se pojavi na vašem računu, a njime se danas građani koriste kada plaćaju karticama ili preko internetskih platnih usluga. Privatni novac postoji isključivo u elektroničkom obliku.
Posljedično, danas građani nemaju pristup centralnobankarskom novcu, odnosno javnom novcu u elektroničkom obliku. Stoga, digitalni euro bio bi dobitna kombinacija jer znači da bi javni novac, koji je dosad bio dostupan samo kao gotovina, postao dostupan i u elektroničkom obliku za građane. Bio bi to centralnobankarski digitalni novac, javni novac – digitalni euro, naglašava Martinčević.
Kraj gotovine? Ili ipak ne
O nekakvom početku kraja korištenja gotovine govori se već neko vrijeme, a posebno nakon pandemije koronavirusa kada su mnogi počeli koristiti beskontaktne načine plaćanja. No usprkos sve većoj popularnosti takvog načina plaćanja, dio građana i dalje preferira gotovinu, a situacija se ne bi trebala promijeniti niti uvođenjem digitalnog eura. Naime, gotovina će kao sredstvo plaćanja i dalje biti izravno dostupna svim građanima te digitalni euro neće zamijeniti papirnate novčanice i kovanice, već će služiti samo kao dodatna opcija i nadopuna gotovine koja će se koristiti za svakodnevna digitalna plaćanja i prijenos novca između korisnika. Također, digitalni euro moći će se zamijeniti za euronovčanice i eurokovanice. “Gotovina bi i dalje bila dostupna, a osim gotovine, bila bi dostupna i druga privatna elektronička sredstva plaćanja koja su trenutačno u uporabi”, kaže Linardo.
Koliko je digitalni euro siguran?
Jedna od najvažnijih, za mnoge možda i najvažnija tema kada je u pitanju digitalni euro jest - sigurnost i privatnost. Linardo napominje kako je upravo to jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura koje će od početka biti ugrađeno u značajke dizajna. Savjetnik iz Ureda guvernera HNB-a kaže kako eurosustav nema interes prikupljati podatke o privatnim plaćanjima i platnim navikama građana te, kao budući upravitelj infrastrukture digitalnog eura neće moći utvrditi identitet platitelja na osnovi plaćanja.
Digitalni euro bit će oblikovan s ciljem pružanja većeg stupnja zaštite podataka u odnosu na druge metode digitalnog plaćanja te mrežno plaćanja ne uključuje dijeljenje podataka korisnika s trećim stranama, osim onih potrebnih za sprječavanje nezakonitih aktivnosti, što je u skladu s europskim propisima. U izvanmrežnom plaćanju digitalnim eurom osobni podaci povezani s transakcijom bili bi dostupni samo platitelju i primatelju plaćanja, kao što je trenutno slučaj s gotovinskim plaćanjima.
