Nedavno je američki ministar financija izjavio kako uopće nije zabrinut da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti poslove u neko skorije vrijeme. Čak je i naglasio kako takva situacija neće biti razlog za brigu još najmanje 50 do 100 godina.
No mnogi stručnjaci se ne bi složili s njim. Nedavna studija procijenila je kako oko 45 posto radnika trenutno obavlja poslove koji bi mogli biti automatizirani u bliskoj budućnosti. Osim njih, i sama Svjetska banka procjenjuje da bi oko 57 posto radnih mjesta moglo doživjeti automatizaciju u sljedećih 20 godina.
U najnovijem istraživanju, dva ekonomista – Daron Acemoglu s MIT-a i Pascual Restrepo sa Sveučilišta u Bostonu – nastojali su odgovoriti na pitanje o tome što sve veći broj robota znači za radnike. Acemoglu i Restrepo pručavali su kako je povećana upotreba industrijskih robota utjecala na lokalna tržišta rada između 1990. i 2007.
Broj robota, koji se definiraju kao potpuno autonomni te imaju mogućnost reprogramiranja za razne poslove, učetverostručio se od 1993. do 2003. godine u SAD-u i Europi. Prema nekim procjenama, sada postoji više od 1,5 milijuna takvih strojeva koji rade samo na ta dva kontinenta. To upućuje i na činjenicu da njihov broj može rasti između 4 do 6 milijuna u manje od deset godina.
Sve ovo govori u prilog tome da se promjene zbilja događaju te da imaju više utjecaja i u kraćem vremenskom periodu nego što se mislilo.
Ipak, danas čujemo kako populistički vođe – poput Donalda Trumpa – gnjev ljudi čiji su se radni uvjeti i ekonomska situacija drastično promijenili, usmjeravaju prema imigrantima. U politici je očito puno lakše usmjeriti krivnju na manjinu nego da se ljudima objasni kako je automatizacija imala veoma važnu ulogu u mijenjanju njihovog ekonomskog statusa.
Prema studiji Sveučilišta Oxford, ako ste blagajnik neke maloprodajne trgovine ili portir 90% je sigurno da će vaš rad potpuno zamijeniti računalo. Popis područja čije će profesije biti zahvaćene se širi sve više: zdravstvo, osiguranje, arhitektura, novinarstvo, financije, nastavnici, ljudski resursi, odvjetništvo...
Autori istraživanja smatraju kako dodavanje jednog robota na tisuću radnika smanjuje omjer broja zaposlenih prema broju stanovnika te jednako tako smanjuje i plaće.
Jedan novi robot bi mogao zamijeniti rad tri čovjeka, a nije neočekivano kako će ovo najviše promjena donijeti u manufakturi (posebno u automobilskoj industriji), elektronici te kemijskoj i farmaceutskoj industriji. No, možda je najvažnije istaknuti kako će negativni efekt ovog procesa bez obzira utjecati na sve vrste zanimanja izuzev onih menadžerskih.
Dok će nekima ovi rezultati biti zastrašujući, zaključno je važno napomenuti kako samo zato što industrija može automatizirati, ne znači da će to i učiniti. Odluka o uvođenju automatizacije nije uvijek idealna za tvrtke jer često ovisi o niz drugih čimbenika kao što su troškovi.
Reakcije gospodarstva na ove promjene će uvelike biti određene budućim tehnološkim napretcima. Kao što mnogi znanstvenici navode, više naprednih robota u radnom pogonu može značiti samo promjenu u ljudskom radu, a ne iskorjenjivanje istoga.
Izvor: The Atlantic
