Studija, provedena pod vodstvom znanstvenika s Oxforda, prva je koja je analizirala i opservacijske i genetičke podatke o pušenju i koronavirusu.
Dosad je, kažu stručnjaci, bilo konfliktnih podataka o tomu do koje mjere pušenje utječe na hospitalizaciju zbog covida.
U istraživanje je bilo uključeno 412.469 ljudi. Među njima je 1649 osoba bilo pozitivno na covid, 968 ih je primljeno u bolnicu, a 444 ih je umrlo.
Većina, odnosno 57 posto od ukupnog broja uključenih u istraživanje nikad nije pušila, 37 posto su bili bivši pušači, a četiri posto sudionika istraživanja je pušilo za vrijeme trajanja studije.
Među potonjima je većina ili 71 posto sudionika studije spadalo u umjerene pušače (do 19 cigareta na dan), a ostatak od 29 posto bili su teški pušači (20 ili više cigareta).
Rezultati su pokazali da, u usporedi s onima koji nikad nisu pušili, u sadašnjih pušača rizik od hospitalizacije zbog covida iznosi 80 posto.
Studija je pokazala i da je u osoba koje puše od jedne do devet cigareta uočena dvostruko veća vjerojatnost od smrtnog ishoda od covida u odnosu na nepušače, a u onih koji puše od 10 do 19 cigareta vjerojatnost je čak šest puta veća. U teških pušača rizik je još veći.
Rezultati istraživanja idu u prilog uzročno posljedičnoj vezi između pušenja i rizika od razvoja teškog covida, naveli su autori u studiji objavljenoj u časopisu Thorax.
Naši rezultati ukazuju na to da je pušenje povezano s rizikom od razvoja teškog covida baš kao što ono utječe na zdravlje srca, nastanak raznih vrsta tumora i svih ostalih stanja s kojima je pušenje povezano, kazao je voditelj istraživanja dr. Ashley Clift, dodavši da bi sada bilo pravo vrijeme da se odluče na prestanak pušenja.
