Studija, provedena pod vodstvom znanstvenika s Oxforda, prva je koja je analizirala i opservacijske i genetičke podatke o pušenju i koronavirusu.

Dosad je, kažu stručnjaci, bilo konfliktnih podataka o tomu do koje mjere pušenje utječe na hospitalizaciju zbog covida.

U istraživanje je bilo uključeno 412.469 ljudi. Među njima je 1649 osoba bilo pozitivno na covid, 968 ih je primljeno u bolnicu, a 444 ih je umrlo.

Većina, odnosno 57 posto od ukupnog broja uključenih u istraživanje nikad nije pušila, 37 posto su bili bivši pušači, a četiri posto sudionika istraživanja je pušilo za vrijeme trajanja studije.

Među potonjima je većina ili 71 posto sudionika studije spadalo u umjerene pušače (do 19 cigareta na dan), a ostatak od 29 posto bili su teški pušači (20 ili više cigareta).

Rezultati su pokazali da, u usporedi s onima koji nikad nisu pušili, u sadašnjih pušača rizik od hospitalizacije zbog covida iznosi 80 posto.

Studija je pokazala i da je u osoba koje puše od jedne do devet cigareta uočena dvostruko veća vjerojatnost od smrtnog ishoda od covida u odnosu na nepušače, a u onih koji puše od 10 do 19 cigareta vjerojatnost je čak šest puta veća. U teških pušača rizik je još veći.

Rezultati istraživanja idu u prilog uzročno posljedičnoj vezi između pušenja i rizika od razvoja teškog covida, naveli su autori u studiji objavljenoj u časopisu Thorax.

Naši rezultati ukazuju na to da je pušenje povezano s rizikom od razvoja teškog covida baš kao što ono utječe na zdravlje srca, nastanak raznih vrsta tumora i svih ostalih stanja s kojima je pušenje povezano, kazao je voditelj istraživanja dr. Ashley Clift, dodavši da bi sada bilo pravo vrijeme da se odluče na prestanak pušenja.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju