Svi koji drže bitcoin, u nadi da ona tek pronalazi svoje nove neslućene visine, ranije ovog tjedna dobili su vjetar u leđa nakon što je Tesla objavila da su u siječnju uložili 1,5 milijardi dolara u tu kriptovalutu.
To je samo po sebi bilo dovoljno da bitcoin odleti na novi rekord od preko 48.000 dolara, a čini se kako bi to mogao biti samo početak.
Iz MasterCarda su u srijedu najavili integraciju kriptovaluta u svoju mrežu kasnije ove godine. MasterCard zapravo već nudi kartice za kriptovalute, no one su rezultat partnerstva s prodavačima koji kriptovalute pretvaraju u tradicionalne valute, nakon čega se obavlja transakcija.
Ova najava iz MasterCarda zapravo znači eliminaciju posrednika u kartičnom poslovanju kriptovalutama, odnosno izravne transakcije u kriptovalutama, što bi trebalo biti brže i jeftinije.
Što god mislili o kriptovalutama, ostaje činjenica da ta digitalna imovina postaje sve važniji dio platežnog svijeta, ističe u objavi na blogu Raj Dhamodharan, šef MasterCardovih proizvoda za digitalnu imovinu.
MasterCard nije ovdje da vam preporuči da počnete koristiti kriptovalute. Mi smo ovdje da omogućimo korisnicima, trgovcima i tvrtkama da premještaju digitalnu imovinu, tradicionalnu ili kripto, kako god žele, dodaje.
Dhamodharan međutim kaže da će MasterCard prihvatiti tek nekoliko probranih kriptovaluta, odnosno onih koje zadovoljavaju određene privatne, sigurnosne, legalne i standarde učinkovitosti.
Drugim riječima, većina takozvanih altcoina, neće biti prihvaćena.
MasterCard slijedi PayPal koji je još prošlog listopada najavio platformu putem koje će se kriptovalute moći kupovati, prodavati i koristiti za plaćanje.
Bitcoinov "problemčić"
Bitcoin je kriptovaluta koju se rudari pomoći specijaliziranih uređaja, računala minera, a ti uređaji troše ogromnu količinu električne energije - 24 sata dnevno (ako vlasnik istog uređaja želi ostvariti bilo kakav profit).
Najnovije istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Cambridge pokazalo je da se na rudarenje bitcoina godišnje potroši nevjerojatnih 121,36 tervatsati električne energije, što predstavlja veću godišnju potrošnju od jedne države poput Argentine.
Bitcoina doduše nema beskonačno i rudarenje će trajati sve dok se ne iscrpi svih 21 milijun tih digitalnih tokena, a trenutno je u opticaju njih preko 18,6 milijuna.
Stručnjaci tvrde da je rudarenje bitcoina nepovoljno za okoliš, a Teslino ulaganje upitno, obzirom da se zalažu i za očuvanje okoliša.
Bitcoin je doslovce protuefikasan.Više strojeva za rudarenje u mreži neće pomoći, već će samo povećati međusobnu konkurenciju. To znači da se potrošnja energije koju stvara bitcoin, a time i proizvodnja CO2, samo povećava. Jako je loše da se sva ta energija doslovce troši na lutriju, ističe David Gerard, autor knjig "Attack of the 50 Foot Blockchain".
Većina električne energije s kojom se napaja rudarenje bitcoina dolazi iz ugljena, dodaje Gerard te sugerira da bi se trebao zbog toga uvesti i porez na rudarenje bitcoina.
