Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS koji će proletjeti našim Sunčevim sustavom, nije nimalo nalik ostalim "međuzvjezdanim posjetiteljima" koje smo imali do sad prilike vidjeti.
Sve više opažanja astronoma diljem svijeta, kao i opažanja koja su zabilježili NASA-ini i ESA-ini svemirski teleskopi Hubble, James Webb, TESS i SPHEREx, pokazuju kako 3I/ATLAS ne samo da aktivno ispušta plinove i puno prije nego što smo ga uočili, već njegova atmosfera ima veći udio ugljičnog dioksida nego što je to uobičajeno kod kometa ili drugih svemirskih putnika.
Podsjetimo, komet je prvi put privukao pozornost javnosti početkom srpnja. Od tad ga znanstvenici pomno prate i proučavaju, a najbliže Suncu proći će 29. listopada prije nego što napusti naš sustav.
To pomno praćenje, svim dostupnim uređajima, omogućuje nam da ga bolje upoznamo i prije nego što se približi Zemlji.
Među ostalim, podaci koji su prikupljeni pomoću uređaja TESS, sugeriraju da je komet bio aktivan na puno većoj udaljenosti nego što je to uobičajeno. Dok većina kometa svoju aktivnost počinje pokazivati na udaljenosti od oko 5 astronomskih jedinica od Sunca, 3I/ATLAS bio je aktivan već na udaljenosti od 6 jedinica. To znači da je već tada bio dovoljno zagrijan da led, koji se nalazi na njegovoj površini i neposredno ispod nje, prijeđe iz smrznutog u plinovito stanje te stvori atmosferu oko samog kometa.
U svom radu, istraživači koji su promatrali podatke prikupljene TESS-om, nagađaju kako je rana aktivnost kometa možda imala veze s njegovim sastavom. Tu teoriju potom su potvrdila još dva neovisna mjerenja, korištenjem NASA-inog svemirskog teleskopa SPHEREx i svemirskog teleskopa James Webb.
Njihova su mjerenja potvrdila kako 3I/ATLAS, koji ima promjer od oko 2,8 kilometara, ima atmosferu u radijusu od čak 23 kilometra. To sugerira da su stope proizvodnje ugljičnog dioksida (koji nastaje topljenjem leda) izuzetno visoke.
Podaci sugeriraju kako na samom kometu, ugljičnog dioksid i voda postoje u omjeru osam naprema jedan, što je među najvećim udjelima ugljičnog dioksida ikad zabilježenim na kometu.
To bi moglo ukazivati na to da 3I/ATLAS sadrži led izložen višim razinama zračenja od drugih kometa iz Sunčevog sustava ili da se formirao blizu linije CO2 leda u svom matičnom protoplanetarnom disku, navode istraživači u svom radu.
Znanstvenici će nastaviti promatrati komet, a u pomoć bi im mogli doći uređaji koji trenutno promatraju Mars. Naime, komet bi trebao proći dovoljno blizu Marsa da ga orbiteri koji kruže oko Marsa snime i bolje prouče.
Osim toga, ako bude malo sreće, letjelica Juno koja se nalazi oko Jupitera, mogla bi susresti ovaj komet u ožujku 2026. godine i dati nam još malo informacija o njemu prije nego što završi svoj posjet.
