Na drugom meet-upu u sklopu projekta Mentalna higijena, predstavljen je „Imam neki feeling“ – dnevnik za bolju mentalnu higijenu, radni materijal specifično osmišljen za jačanje emocionalne otpornosti djece i mladih. Kroz otvoreni dijalog, djeca i mladi podijelili su izazove s kojima se susreću, dok su stručnjaci ponudili savjete za očuvanje mentalnog zdravlja i progovorili o situacijama u kojima je potrebno potražiti stručnu pomoć.
Dnevnik kao podrška iznutra i izvana
Sadržaj dnevnika osmislio je stručni tim Hrabrog telefona na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu s djecom i mladima te uvida iz društveno odgovornog projekta Wiener osiguranja Mentalna higijena. Kako bi pomogli što većem broju djecu i mladih sadržaj dnevnika dostupan je na linku potpuno besplatno, dok je limitirano tiskano izdanje predstavljeno na događanju.
Dnevnik je podijeljen je na dva dijela – „Ja prema UNUTRA” i „Ja prema VAN”. Prvi dio usmjeren je na sliku o sebi i suočavanje s različitim emocijama kroz vježbe koje pomažu u njihovom prepoznavanju, prihvaćanju i regulaciji. Drugi dio usmjeren je na odnose i održavanje zdravih granica između obaveza i vremena za odmor. Dnevnik se može koristiti individualno ili uz vodstvo odrasle osobe, a namijenjen je učenicima viših razreda osnovne škole.
Generacije Z i Alfa o navikama za bolje mentalno zdravlje
Na prvom panelu ambasadori projekta Adrian Krajcar i Dorotea Prosnik razgovarali su s učenicima osmog razreda Kiarom Dragić (OŠ Špansko Oranice) i Adamom Naglićem (OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica) o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje, balansiranju privatnog i online svijeta te o pritiscima koje donose očekivanja u školi te aktivnosti izvan nje, kao i o ispitnoj anksioznosti i perfekcionizmu.
Znam da je puno mladih i tinejdžera pod stresom zbog škole, osjećaju pritisak zbog ocjena. Njima savjetujem da daju sve od sebe, ali i da ne razmišljaju samo o rezultatima, kao i da ne zanemare svoje slobodno vrijeme, poput druženja s prijateljima i hobija. Mislim da je jako važno da pričamo sa svojim roditeljima i prijateljima, rekla je Dorotea Prosnik. S njom se složio Adrian Krajcar, ali i učenici Kiara i Adam.
Meni je uvijek pomagala podrška obitelji i vrijeme provedeno s njima. Važno je pričati s prijateljima, a mislim da je jako korisno zapisati sve što osjećaš. Kad napišeš svoje misli i osjećaje ili ih nekome kažeš, kao da si dio problema već riješio, vidiš da nije tako loše kao što si mislio, rekao je Adrian.
Što kada samopomoć nije dovoljna?
Iako vođenje dnevnika i slične metode mogu biti korisni za bolje razumijevanje sebe, neki problemi zahtijevaju dodatnu podršku. Postoje situacije u kojima razgovor s bliskim osobama ili stručnjacima može pomoći u rasvjetljavanju dubljih problema koji često nadilaze mogućnosti samopomoći.
Na važnost uspostavljanja povjerenja između mladih i stručnjaka te poticanje otvorenosti prema terapiji ukazali su Hana Hrpka, izvršna direktorica i predsjednica Hrabrog telefona, Tena Sakar Vukić, influencerica, glumica i ambasadorica projekta te Tomislav Jeleković, magistar psihologije s bogatim iskustvom u radu s mladima.
Godišnje na savjetodavne kanale Hrabrog telefona primimo više od 4.000 upita. U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja. Danas su mentalno zdravlje i odnosi u obitelji, osobito pitanja razvoda, među najčešćim razlozima kontaktiranja Hrabrog telefona. Roditelji sve više traže savjete o tome kako biti podrška djeci te primjećuju utjecaj obiteljskih odnosa na mentalno zdravlje djece, istaknula je Hana Hrpka.
