Kad je u jesen 2021. godine Mark Zuckerberg predstavio koncep "metaverse" odnosno "metaverzuma", svijet je bio podijeljen. Dok su neki njegovu ideju o životu u virtualnom svijetu vidjeli kao sljedeći korak u razvoju društva (podsjetimo to je bilo vrijeme pandemije kad je većina ljudi imala ograničenu mogućnost kretanja), drugi su isticali kako svijet još uvijek nije spreman na to.
Dvije godine kasnije, situacija je - zanimljiva. Brojne tvrtke pridružile su se ideji metaverzuma i izgradile svoje svjetove, tvrtke, pa čak i muzeje. Druge pak stoje po strani i još uvijek promatraju što se to točno događa.
Za prosječnog korisnika interneta, cijeli princip metaverzuma više podsjeća na neki videoigru, nego na ozbiljan prostor za život i rad.
Pa gdje smo onda sad? I kako se Hrvatska snašla u tom pokretu metaverzuma? Upravo smo o tome porazgovarali s Anom Zovko, direktoricom Sektora za digitalni razvoj u Croatia osiguranju. Iskustvo s prvim digitalnim osiguranjem na našem tržištu, LAQO i stvaranjem Muzeja osiguranja u metaverzumu, pokazuju kako je Ana prava sugovornica za ovu temu. Uostalom, o tome će govoriti i nadolazećoj konferenciji Web3 Tales koja će se 1. i 2. lipnja održati u Zagrebu.
Stoga je bilo logično prvo pitanje - kakva je uopće trenutna situacija s metaverzumom?
Metaverzum je tehnologija koja još uvijek nije ostvarila svoj puni potencijal, ali vidljivo je da se određeni veliki svjetski brendovi već koriste ovim rješenjima i u tome su vrlo inovativni. Za mnoge manje brendove, osobito u našoj regiji, metaverzum još uvijek predstavlja neistražen teren, ali je prisutan i dostupan potrošačima.
Kreativnost, inovativnost, stvaranje novih iskustava za korisnike i povećanje angažmana kupaca neke su od brojnih prednosti ove tehnologije. U konačnici, upravo metaverzum ima potencijal za promjenu načina na koji brendovi posluju i komuniciraju s kupcima što će dovesti do novih načina stvaranja vrijednosti.
Trenutno se još uvijek nalazimo u fazi eksperimentiranja u kojoj mnoge kompanije koriste čisti metawashing. To znači da koriste metaverzum kao marketinški trik kako bi se privukla pažnja klijenata bez stvarnog razumijevanja prednosti i potencijala koji se na taj način mogu ponuditi. Takav pristup može dovesti do fokusiranja kompanije na kratkoročne benefite koje metaverzum nudi, umjesto da razvijaju dugoročnu strategiju za povezivanje s klijentima na dubljem nivou.
Kako ste došli na ideju o pokretanju muzeja u metaverzumu?
Croatia osiguranje kao digitalni i tržišni lider kontinuirano predvodi promjene na osigurateljnom tržištu. Iskorak u metaverzum samo je jedna od naših digitalnih inicijativa i još jedan od terena na kojima pomičemo granice osigurateljnog svijeta. Croatia osiguranje i brend LAQO, koji posluje u sklopu Croatia osiguranja, kontinuirano rade na jačanju svog digitalnog identiteta kroz brojne inovacije. Ulaskom u metaverzum stali smo uz bok tehnološki najnaprednijim kompanijama kao prvi s naših prostora. Na taj način Croatia osiguranje sa svojim brendom LAQO nastavlja predvoditi osigurateljno tržište inovacijama i u svijetu virtualne i proširene stvarnosti.
Ideja nam je bila napraviti prvi muzej osiguranja, ni manje ni više nego u Decentralandu, digitalnoj platformi u metaverzumu za razmjenu, trgovanje i promociju virtualnih predmeta korisnika. U Muzeju osiguranja na Decentralandu prikazani su načini osiguranja koji predstavljaju povijest, te nova, unaprijeđena i digitalna iskustva kakva nude Croatia osiguranje i LAQO koja postaju standard. Posjetitelji mogu vidjeti kako je nekada izgledao put do osiguranja kroz brojnu dokumentaciju i čekanja u redovima pred šalterom što je za klijente Croatia osiguranja odavno stvar prošlosti. Uveli smo nove standarde na tržište te u zadnje četiri godine proveli veliku digitalnu transformaciju u odnosu s klijentima i u kompaniji.
Izazovi s kojima smo se susreli prilikom kreiranja prvog muzeja osiguranja su način zakupa parcele u Decentralandu i izgradnja našeg muzeja te potraga za stručnjacima koji su upoznati s procesima metaverzuma. Posebnu pažnju i trud uložili smo kako bi LAQO muzej bio prepoznatljiv i u skladu s našim brendom i načinom komunikacije, a istovremeno usklađen sa zahtjevima Decentralanda. Nakon izgradnje muzeja, krenuli smo s edukacijom tržišta i naših korisnika kako bismo ih upoznali sa svim potencijalima koje metaverzum nudi.
Nakon muzeja, planirate li i neke druge projekte u metaverzumu? Kakvi su sve potencijalni benefiti korištenja metaverzuma, kako za vas, tako i za druge brendove?
Sljedeći su nam koraci daljnje razvijanje iskustva u suradnji s partnerima i našim korisnicima što uključuje razvoj atraktivnih igara, aplikacija i drugih vrsta digitalnog sadržaja koji će biti relevantni i interesantni za korisnike. Također, važno je stvoriti dobro dizajniran i funkcionalan virtualni svijet koji će biti intuitivan za korištenje i omogućiti jednostavnu i ugodnu interakciju korisnika.
Korisnici se žele osjećati kao dio zajednice, stoga je važno razvijati i podržavati zajedničke aktivnosti koje će omogućiti njihovu međusobnu interakciju i druženje. To uključuje organiziranje događaja, natjecanja i drugih aktivnosti koje će privući korisnike i potaknuti njihovo sudjelovanje u zajednici.
Kada govorimo o brendovima u regiji, s primjerima poput našeg mislim da će brendovi u Hrvatskoj i regiji u budućnosti biti sve spremniji za korištenje metaverzum tehnologije.
Koliko će metaverzum utjecati na naš svijet u budućnosti, odnosno koliko će ga promijeniti? Hoćemo li se jednom zaista svi preseliti u virtualni svijet ili će naši životi postati neka vrsta hibrida između virtualnog i stvarnog?
Kao što sam i spomenula, metaverzum je virtualna zajednica u kojoj korisnici imaju mogućnost sudjelovanja u različitim sektorima od poslovanja preko obrazovanja do slobodnog vremena. U njima postoje kao avatari, odnosno odrazi svojih identiteta iz stvarnog svijeta. No, ne gledam na taj novi virtualni ekosustav kao na jedinu opciju naše budućnosti već kao produženu ruku našem „offline“ svijetu koja će nam značajno uštediti vrijeme, pomoći pri kvalitetnijem odabiru proizvoda i usluga te ubrzati naše odluke.
Da bi se metaverzum otvorio široj publici, za početak je potrebno ulaganje u infrastrukturu i tehnologiju koje će omogućiti bolju povezanost korisnika. To uključuje ulaganje u brzi internet, hardver i razvoj novih tehnologija koje će omogućiti kvalitetno korištenje metaverzuma.
Nadalje, kako bi se omogućila veća dostupnost, tvrtke koje se bave metaverzumom moraju kompanijama predstaviti modele poslovanja koji su prilagođeni različitim korisnicima i educirati ih koje benefite oni sami mogu imati od ulaska u metaverzum, a koje njihovi klijenti.
I na kraju, kompanije koje su se odlučile otvoriti prema njemu moraju kreirati sadržaj koji će biti zanimljiv i privlačan za korisnike kao što je Croatia osiguranje učinilo sa svojim LAQO muzejom u Decentralandu. Pri tom je važno razvijati različite vrste digitalnog sadržaja koji će biti relevantni i interesantni za korisnike te stvoriti virtualni svijet koji će biti jednostavan za korištenje i u kojem će korisnici htjeti zajednički provoditi vrijeme.
Kakav je ekonomski potencijal metaverzuma? Hoćemo li jednom zaista tamo ne samo voditi dio svojih života, već i raditi u virtualnim uredima i, što je već slučaj, trošiti pravi novac za neke virtualne stvari?
Metaverzum je u svojim počecima i nije još u potpunosti definiran. Ima ekonomski potencijal, ali tek počinje rasti i etablirati se u svijetu. Decentraland u kojem se mi nalazimo kombinira virtualnu i proširenu stvarnost i zasnovana je na tehnologiji blockchaina koja korisnicima omogućava plaćanje kriptovalutama. Svojstvo Decentralanda je decentraliziranost koja podrazumijeva da je platforma u vlasništvu i pod upravljanjem samih korisnika. Obzirom da je to prostor u kojem se trguje ujedno je i mjesto za promociju brendova i kompanija koji u njemu nalaze brojne načine unaprjeđenja svoje tržišne pozicije i stvaranja prepoznatljivosti.
Tako primjerice osiguravajuće tvrtke mogu razviti virtualne simulacije koje će im pomoći u procjeni rizika i šteta što bi značajno dovelo do ubrzanja tih procesa i povećanog zadovoljstva klijenata. Moguće je i održavanje edukacije o sigurnosti koje bi korisnicima pomogle da shvate rizike i prijetnje koje se javljaju u metaverzumu te im tako pomoći da se zaštite od njih. Kompanije koje se bave prodajom proizvoda mogle bi stvoriti virtualni showroom koji bi omogućio korisnicima da pregledaju i testiraju proizvode te se tako brže i lakše odluče za kupnju, a sve iz udobnosti vlastitog doma.
Da zaključim, ključno je razumjeti potrebe i interese korisnika te ih usmjeriti prema sadržaju i aktivnostima koje će ih privući i zadržati na čemu u Croatia osiguranju kontinuirano radimo. Stvaranje pozitivnog korisničkog iskustva i zajednice može biti ključno za privlačenje i zadržavanje korisnika u metaverzumu.
Dakle, pred tvrtkama i organizacijama je velik posao da izgrade virtualni svijet u kojem će ljudi željeti boraviti i raditi. A i hrvatske tvrtke, ako krenu na vrijeme, mogu pronaći svoje mjesto u njemu.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
