Ostalo je još samo nekoliko dana do novih izbora za hrvatski parlament. Situacija na političkom polju prilično je neizvjesna te političari prema građanima šalju završne poruke pokušavajući ih animirati da izađu na izbore i glasaju za njih. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, sve veću važnost u predizbornim kampanjama, kao i općenitom političkom procesu ima i tehnologija. Dok su ranije u prvom planu bile društvene mreže putem kojih su političari pokušali doseći što veći broj (potencijalnih) glasača, kao i lažne vijesti koje su se širile tim kanalima, sada sve veću važnost ima i umjetna inteligencija. O tome kako ova tehnologija može utjecati na izborne procese globalno i općenito, ali i kako može utjecati i na hrvatsku predizbornu kampanju razgovarali smo sa stručnjakom za AI Acom Momčilovićem.
On je objasnio kako postoje različiti načini na koji tehnologija može djelovati na politički i izborni proces, a kako se tehnologija bude dalje razvijala, tako će političari pronalaziti nove načine na koje je mogu iskoristiti za slanje svojih predizbornih obećanja i poruka. Prvo, AI omogućuje ciljano oglašavanje analizom velikih količina podataka za identifikaciju preferencija birača, omogućavajući političkim kampanjama prilagodbu svojih poruka specifičnim demografskim i psihografskim segmentima. Također, AI može automatizirati i optimizirati angažman birača, koristeći chatbotove i virtualne asistente za pružanje informacija o glasanju i poticanje sudjelovanja.
Osim toga, AI se koristi za analizu sentimenta na društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama kako bi se procijenilo javno mišljenje o kandidatima i temama kampanje. Ovo omogućava kampanjama da prilagode svoje strategije u stvarnom vremenu. AI također igra ključnu ulogu u osiguranju izbora, pomažući u otkrivanju i odgovaranju na cyber prijetnje kako bi se zaštitili podaci birača i očuvalo povjerenje u izborni proces.
No dok se u spomenutim slučajevima radi o jednostavnom korištenju tehnologije kako bi se približili biračkom tijelu i prilagodili svoje kampanje, Momčilović upozorava i na tamnu stranu korištenja umjetne inteligencije. Prvenstveno se to odnosi na stvaranje lažnog sadržaja, kao i na deepfakeove, uvjerljive sintetičke medije koji, širenjem dezinformacija, mogu manipulirati javnim mijenjem te utjecati na stvaranje polarizacije u društvu i među biračima.
Zahvaljujući generativnoj AI danas je moguće jako brzo generirati prilično uvjerljiv tekst, slike i videa koji mogu imitirati novinarske izvore i poznate osobe i prikazati ih da izgovaraju riječi koje nikada nisu izgovorili. Takav sadržaj može biti prilično uvjerljiv i značajno utjecati na stavove birača, a kada se sazna da je riječ o lažnim izjavama, šteta je već napravljena.
Kako prepoznati takav sadržaj
Na temelju brojnih primjera, odnosno različitih alata za stvaranje sadržaja jasno je kako je sve tanja granica između stvarnog i lažnog sadržaja i ponekad je jako teško prepoznati realnu situaciju od one koja je umjetno generirana različitim AI alatima. To predstavlja veliki problem za prosječne birače koji mogu biti izloženi takvom sadržaju i porukama. AI generirani sadržaji često imaju elemente previše savršene uniformnosti ili sadrže detalje koji su nelogični ili neusklađeni s kontekstom. Na primjer, tekstovi mogu izgledati bez osobnog stila ili emocionalne dubine, dok fotografije i videi mogu pokazivati neobične artefakte, iako s novijim verzijama takvih grešaka ima sve manje. Postoje online alati koji mogu pomoći u identifikaciji takvog sadržaja analiziranjem njegovih aspekata i procjenjivanjem vjerojatnosti da je generiran AI-om, ali nažalost oni nisu previše pouzdani, objasnio je Momčilović na što treba obratiti pažnju kako bi saznali je li određeni sadržaj stvaran ili umjetno stvoren raznim AI alatima. Također, preporučuje se informacije provjeriti iz više izvora, što može povećati njihovu vjerodostojnost.
U Hrvatskoj je primjetan određeni napredak u pristupu i korištenju tehnologije, no i dalje je od velike važnosti raditi na edukaciji, pri čemu je Momčilović spomenuo udrugu za umjetnu inteligenciju CroAI koja se, među inim, bavi i edukacijom građana.
Utjecaj AI-a na izbore u Hrvatskoj
Što se konkretno Hrvatske i izbora u Lijepoj Našoj tiče, ovaj stručnjak za umjetnu inteligenciju smatra kako bi AI mogla imati značajan utjecaj na izborne procese - od vrlo pozitivnih pa do potencijalno problematičnih situacija poput stvaranja deepfake videa koji mogu širiti lažne vijesti. Jedan od hrvatskih AI projekata vezanih uz izbore, a u kojem Aco Momčilović, zajedno s Andrejem Steveom Horvatom, i sam sudjeluje jest “AI Delegate”. Riječ je o chatbotu koji omogućava glasačima da kroz direktnu komunikaciju putem WhatsAppa, uz pomoć intuitivnog AI sučelja, bolje razumiju političke programe i stavove. “Cilj ovog dugoročnog projekta je jačanje demokratskih vrijednosti poput transparentnosti i poštenja, suprotstavljajući se pritom manipulaciji i dezinformacijama, uključujući deepfakeove i ostali sadržaj koji nije utemeljen na činjenicama”, objasnio je. Također, spomenuo je i projekt stranke Možemo, AI političarku Nitkolinu te je rekao kako ćemo s vremenom vidjeti kakav će biti utjecaj ovog, kao i drugih političkih AI projekata.
Što se tiče nekih problema koji bi mogli biti specifični za Hrvatsku i negativan utjecaj AI-a na izbore, Momčilović naglašava relativno nisku razinu digitalne pismenosti među dijelom populacije, zbog čega su oni ranjiviji na širenje lažnih informacija generiranih AI tehnologijama, kao i činjenicu da nemamo istu količinu resursa kao neke veće države za investiranje u napredne tehnologije za nadzor i zlouporabu AI-a u političke svrhe. Također, pitanje je i nedovoljne educiranosti političkih stranaka oko mogućnosti tehnoloških rješenja.
Regulativa
S obzirom na to da AI nije prolazan trend te će uloga ove tehnologije biti sve veća, Momčilović ukazuje na važnost jasne regulative, ali i etičkih smjernica kako bi se rizici smanjili te kako bi se omogućilo da AI služi jačanju demokratskih vrijednosti. Po pitanju regulative prednjači upravo EU čiji Akt o digitalnim uslugama zahtjeva od platformi veću odgovornost u borbi protiv lažnih vijesti i strožu kontrolu platformi.
Što se tiče Hrvatske, situacija s regulativom još uvijek prati opće smjernice EU, ali specifične nacionalne mjere i zakoni koji bi regulirali AI i generativne tehnologije u kontekstu medijske produkcije i širenja informacija tek trebaju biti razvijeni. Iako Hrvatska kao članica EU mora uskladiti svoje zakonodavstvo s nadolazećim EU regulativama, postoji prostor za specifične nacionalne inicijative koje bi dodatno adresirale ove izazove. To sada naravno postaje pitanje svijesti i znanja odgovornih organizacija u Hrvatskoj, da te opasnosti adresiraju i donesu nešto što je specifično za našu zemlji, ili ne. Ja se na žalost bojim, gledajući dosadašnje iskustvo i aktivnost vezanu uz AI, da nećemo imati lokalnih inicijativa, smatra Momčilović
Osim regulative, važno je razvijati sofisticirane metode za detekciju fake newsa i deepfakea te educirati javnost o naprednim sposobnostima današnje tehnologije i velikim rizicima povezanim s generativnom AI. Veliku ulogu pri tome trebaju imati i kompanije koje upravljaju društvenim mrežama poput Mete, odnosno Facebooka i platforme X koje se protiv lažnih vijesti bore implementacijom naprednih algoritama za detekciju lažnih vijesti te surađuju s organizacijama za provjeru činjenica s ciljem provjere točnosti informacija. Iako se na tome puno radi, Aco Momčilović naglašava kako takvi napori, barem za sada, još nisu dovoljno efikasni.
“Umjereni optimist”
Kretanje tehnologije umjetne inteligencije u budućnosti, posebno u kontekstu fake newsa, deepfakeova i njihove primjene tijekom izbornih procesa, vjerojatno će biti dvojako. S jedne strane, očekuje se napredak u razvoju sve sofisticiranijih alata za kreiranje realističnog sadržaja koji može biti korišten za manipulaciju javnim mišljenjem. S druge strane, ista ta tehnologija može se koristiti za razvoj alata za detekciju i suzbijanje takvih sadržaja. Međutim, zanimljivo je da neki stručnjaci upozoravaju da najveća opasnost nije u tome da će AI alati postići savršenu uvjerljivost i kvalitetu kreiranog sadržaja. Nego da će veći problem biti da ljudima zapravo neće biti stalo, i da će zbog dodatne polarizacije jednostavno vjerovati onome što im je prezentirano, čak i kada slute da je to možda AI generirani (izmišljeni) sadržaj, koji nije savršeno napravljen. Taj društveni problem, je puno teže za riješiti nego većinu tehnoloških problema, objasnio je Momčilović što nas čeka u budućnosti.
Što se njega i njegova pogleda na budućnost umjetne inteligencije tiče, on kaže da je umjereni optimist, koji se ipak boji određenih smjerova u kojem bi se ova tehnologija mogla razviti, zbog čega je pokušava svakodnevno pratiti. Iz tih razloga kako educiram sebe, pokušavam raditi i educirati cijeli niz kompanija, kroz predavanja, panele i radionice, od kojih su neki inhouse a neke su na javno dostupnim konferencijama. U tome smjeru osim projekta AI Delegate idu i moji projekti AI Art Singularity i AI Business Hackathon” objasnio je.
