Pojavljivanje chatbota ChatGPT predstavlja vjerojatno prijelomni trenutak za razvoj umjetne inteligencije (AI) i njezine percepcije u javnosti. Dok je za mnoge umjetna inteligencija godinama bila nešto apstraktno na što su fokusirane samo tehnološke kompanije, danas na primjerima iz stvarnog života možemo vidjeti kako ona već sada utječe na svijet oko nas, dok se njezin potencijal čini neograničenim.
No oko umjetne inteligencije i njezina razvoja te pozitivnih, ali i negativnih učinaka koje će imati na budućnost čovječanstva, još je puno nepoznanica. Odgovore na pitanja o potencijalnom utjecaju AI-a na budućnost te kako Hrvatska stoji na tom području potražili smo od Ace Momčilovića.
Aco je psiholog koji je završio EMBA i trenutačno je na doktoratu iz Digitalne ekonomije na Sveučilištu u Dubrovniku koji se primarno bavi ljudskim resursima, a u posljednjih 5-6 godina uključen je u istraživanje raznih aspekata umjetne inteligencije. S Emmanuelom Goffijem, stručnjakom za etiku i njezinu primjene u umjetnoj inteligenciji, u Parizu je osnovao Global AI Ethics, organizaciju čiji je cilj propitivati postojeće pristupe i regulacije vezane za AI te dati važnost multikulturalnom pristupu u istraživanju etičkih pitanja u odnosu na današnji pristup za koji kaže da je prilično zapadnocentričan.
Momčilović je u institutu posebno fokusiran na razne socioekonomske i geopolitičke posljedice razvoja i primjene umjetne inteligencije, o čemu je govorio u intervjuu za Zimo.
Nezahvalna predviđanja
S ChatGPT-em smo vidjeli velik potencijal umjetne inteligencije. Kakav daljnji napredak AI-a možemo očekivati i kako bi taj napredak mogao utjecati na naše živote?
Napredak s ChatGPT-em je velik, ali zanimljivo je i koliko je brzo došao. Također, i koji je skok s verzije 3.5 na 4.0, koju smo tek sad počeli koristiti. Teško je predvidjeti u kojim će smjerovima i kojom brzinom napredak ići. Neki predviđaju nastavak gotovo eksponencijalnog rasta, dok se neki boje da će se krivulja izravnati i da će trebati dugo vremena da napravimo nove kvalitativne skokove. Ali i samo u segmentu Artificial Narrow Intelligence mislim da ima puno prostora za napredak s postojećim tehnologijama.
Koja god ograničenja sada vidimo, treba biti svjestan da će mnoga od njih vrlo brzo nestati. Paralelno treba raditi na edukaciji ljudi i upravljanju sa strahovima koji se javljaju prilikom širenja svake nove tehnologije. Što se tiče utjecaja na našu civilizaciju, svi se slažu da će biti značajan. Najčešće se raspravlja hoće li biti pozitivan ili negativan u konačnom zbroju i u kojem će se razdoblju dogoditi. Predikcije idu od 2030. do 2060. godine ili čak i duže.
S AI-em neki će poslovi nestati, ali stvorit će se i neki novi poslovi - što mislite, koja će radna mjesta AI zamijeniti, ali i koja će se nova radna mjesta otvoriti s AI-em?
Ovo je klasična tema na koju već imamo i klasičan odgovor. U prvoj fazi AI neće zamijeniti ljude, ali će ljudi koji budu u stanju koristiti alate AI-a zamijeniti one koji to ne budu znali, htjeli ili imali mogućnosti. To je odgovor na općoj razini. Što će se dogoditi na srednji rok, vrlo je nezahvalno predviđati. Ali čak i u sljedećim godinama bit će zanimljivo promatrati dinamiku zatvaranja i otvaranja radnih mjesta u raznim dijelovima svijeta.
Imamo trenutačno centre razvoja koji će nastaviti privlačiti najbolji ljudski kapital da radi na novim tehnologijama, a s druge strane imamo niskokvalificiranu radnu snagu po zemljama trećeg svijeta, koja je također uključena u "razvoj" AI-a, ali tako da rade vrlo jednostavne poslove – kao što je data labeling. U ovome trenutku u svijetu više od 25 milijuna ljudi radi upravo na takvim low skill poslovima.
Prema vašem mišljenju, kakve su potencijalne negativne posljedice od daljnjeg razvoja AI-a? Jeste li pesimist ili smatrate da će prevladati pozitivne stvari?
Ja sam u ovome trenutku umjereni optimist. S nadom da ću postati veliki optimist. Ali to će ovisiti o nama i našem pristupu razvoja AI-a, o tome kako ćemo ga regulirati, kakvo će biti upravljanje tom tehnologijom na globalnom nivou i koja će biti dominantna područja - hoćemo li ulagati u primjenu AI-a u edukaciji ili medicini ili u ratne svrhe. Danas se borimo s time da osiguramo razvoj AI-a po nekim principima koji su prepoznati da bi mogli biti široko primjenjivi.
Primjer tih principa su: pravednost, odgovornost, održivost, transparentnost. Kao što vidimo, njihova interpretacija može se znatno razlikovati od kulture do kulture. Još uvijek ne smijemo maknuti ljude i njihovu odgovornost iz procesa odlučivanja ili razvijanja umjetne inteligencije. Poznati su primjeri u kojima su setovi podataka na kojima su sustavi trenirani bili nedovoljno reprezentativni, što je kao posljedicu imalo diskriminaciju raznih manjinskih skupina po boji kože, spolu ili nekom trećem faktoru. Mislim da je upravo zbog takvih pitanja potrebno da se u te teme uključi puno šira javnost, koja mora osvijestiti da će se sve to vrlo brzo ticati upravo njih.
Uloga AI-a u obrazovanju može biti iznimno velika
Kakva će biti uloga AI-a u obrazovanju? Nakon predstavljanja ChatGPT-a neki su ga učenici i studenti iskoristili za pisanje eseja, zadaća i slično. Kako spriječiti takve oblike varanja i kako bi se umjetna inteligencija mogla pozitivno iskoristiti za edukaciju?
Upravo u obrazovanju uloga AI-a može biti ogromna. Područje obrazovanja jedno je od onih u koje se komparativno možda i najmanje ulaže u smislu AI-a, a s druge strane može dati nevjerojatan doprinos globalno. Zamislite samo stotine milijuna djece koja u ovome trenutku nemaju ni minimalne prilike za obrazovanje, zbog nedostatka kadra i niza drugih razloga. AI tu može napraviti znatne pomake. Već prije nekoliko godina pisao sam o nekim utjecajima koje ta tehnologija može donijeti – većoj dostupnosti, nevjerojatnoj individualizaciji i prilagodbi svim specifičnostima svakog učenika, što za posljedicu ima maksimizaciju svačijih potencijala, razne alate koji bi profesorima omogućili lakšu izradu kurikuluma i materijala, ili obrazovnim institucijama ubrzali i pojednostavili sve obrazovne procese.
To je po meni šira slika. Naravno, upotreba ChatGPT-a i sličnih proizvoda utjecat će na sam nastavni proces i proces ocjenjivanja, ali vjerujem da će se tu institucije za neko vrijeme prilagoditi i da će benefiti biti veći od rizika. Opasnost je samo u tome koliko će trebati, tradicionalno tromim institucijama da reagiraju na nove tehnologije koje dolaze sve brže i brže. Ignorirati ih sigurno neće moći predugo.
Kakva je situacija s AI-em u Hrvatskoj - imamo privatne inicijative poput CroAI, no što je s ulogom države? U nekim državama već su napravljene nacionalne strategije, dok Hrvatska prilično zaostaje u tom pogledu.
Hrvatska u ovome trenutku ne stoji pretjerano dobro. Naša strategija nije donesena nakon nekoliko godina što se 'službeno' na njoj radi. Unatoč tome što su temelji, postavljeni također prije nekoliko godina – u dokumentu koji je napravljen pod koordinacijom HUP-a. Ne znam koji su razlozi tome, možda nedostatak političke volje u kombinaciji s nedovoljnom edukacijom i svijesti o ovoj izuzetno važnoj temi.
Nedavno je, nažalost tek prvi put, organiziran panel u Hrvatskom saboru o toj temi i na njemu se nije pojavio nitko od saborskih zastupnika osim Marije Selak Raspudić, koja ga je i organizirala. Mislim da to dovoljno govori o pristupu naših političara. Mislim da smo imali sjajne šanse zauzeti svoje mjesto u budućem AI-driven svijetu, ali smo dosta njih propustili radi vlastitog nemara. Vjerojatno još uvijek postoji dovoljno šansi da uhvatimo priključak, ako se pokrenemo na vrijeme.
Privatnih inicijativa i firmi ima dovoljno, postoji CROAI – udruga, postoji BIRD inkubator za AI, postoje firme kao što su Mindsmits ili AIRT ili AI Centar Lipik i mnoge druge, a imamo i političke predstavnike na razini Europske unije, kao što je Karlo Ressler, koji bi sigurno mogli potaknuti tu temu i na lokalnom nivou. Trenutačno sudjelujem i u formiranju think thanka koji će se baviti posljedicama razvoja umjetne inteligencije na male i srednje zemlje.
Nakon ChatGPT-a vidimo kako su brojne tehnološke kompanije povećale svoja ulaganja u razvoj AI-a. Primijeti li se takav trend i među hrvatskim kompanijama?
Nažalost, nemam informacija o tome. Može se pretpostaviti da će se veća ulaganja dogoditi s obzirom na svjetske trendove koji pokazuju značajne stope rasta iz godine u godinu. Milijarde su već uložene, postoje i startupi s ogromnim valuacijama, bilo bi šteta da se dio toga ne prelije i u Hrvatsku. Pretpostavio bih da će međunarodne korporacije i ovdje odigrati određenu ulogu. Treba vidjeti i što i kako država može napraviti i potaknuti ta strateška ulaganja. S obzirom na našu veličinu, bilo bi razumno i odabrati neku nišu u kojoj bismo se strateški mogli pozicionirati.
Premala smo zemlja da bismo se borili na svim područjima s globalnim konkurentima. Tu se postavlja i pitanje nužnosti međunarodne suradnje s drugim zemljama koje su u sličnoj situaciji, kako bi se skupilo dovoljno resursa ili dovoljne količine podataka za rastuće potrebe razvoja. Također još jedna od tema s kojom se mogu baviti stručnjaci koji nemaju tehnološku pozadinu. Uz potencijalni razvoj domaćih uspješnih AI kompanija, javljaju se i pitanja nacionalne sigurnosti i zaštite ljudskog kapitala. Neki primjećuju i trend nazvan AI nacionalizam, koji ograničava potpunu tržišnu regulaciju AI firmi i proizvoda.
