Carnetova korisnička konferencija CUC ove se godine održava u virtualnom izdanju, ali zbog toga nije ništa manje zanimljiva. Kako je ova godina bila izazovna za obrazovanje i pokazala je koliko je tehnologija postala važna u obrazovanju, tako se i tematika CUC-a vezala uz tehnologiju u obrazovanju.
Jedno od pozivnih predavanje koje se fokusiralo upravo na korištenje tehnologije u obrazovanju bilo je predavanje dr. Waynea Holmesa pod nazivom "Artificial Intelligence and Education. Promise and Implications for Teaching and Learning". U njemu se dr. Homes fokusirao na umjetnu inteligenciju u obrazovanju, ali i pojasnio što je to točno umjetna inteligencija te kako možemo učiti o i s umjetnom inteligencijom.
Već je na samom početku istaknuo kako je jedan od problema s umjetnom inteligencijom činjenica da ju je teško definirati jer se ona stalno mijenja. Naime, umjetna inteligencija nisu roboti ili nekakav sustav iz znanstvenofantastičnih filmova. Umjetna inteligencija je već toliko duboko u našim svakodnevnim životima da ju i ne primjećujemo.
No dr. Holmes predlaže definiciju koja kaže da je umjetna inteligencija "računalni sustav dizajniran za interakciju sa svijetom kroz sposobnosti i ponašanja koja povezujemo prvenstveno s ljudima".
Pojasnio je kako ne postoji samo jedna umjetna inteligencija, već se ona razvija na nekoliko nivoa. Prije svega tu je "usko razvijena umjetna inteligencija" koja se fokusira na odrađivanje nekog posla i u tome je izvrsna, ali ne zna raditi ništa drugo. Potom je tu "opća umjetna inteligencija" koja bi trebala biti dobra u svemu što radi, ali smo još daleko od njezina stvaranja. I na kraju tu je "super umjetna inteligencija" koja bi trebala sama funkcionirati i razvijati se, ali je ona prisutna samo u filmovima i znanstvenoj fantastici.
Zašto svi danas govore o umjetnoj inteligenciji kad je ona u razvoju posljednjih 60 godina? Jer se ona u posljednje vrijeme brzo razvija. Dijelom jer imamo brza računala, koja mogu obraditi velike količine podataka koje smo stvorili te jer imamo rafinirani pristup kroz algoritme. Sve to pokreće područje strojnog učenja, a to nije umjetna inteligencija, već njeno potpodručje. Upravo to područje, strojno učenje, ostvaruje najveći napredak, istaknuo je dr. Holmes.
Zanimljivo je da se umjetna inteligencija u obrazovanju zapravo koristi još od 1920-ih godina. Iako to možda zvuči nevjerojatno, već su tad postojali strojevi koji su koristili rudimentarnu umjetnu inteligenciju, odnosno osnovne algoritme.
No umjetna inteligencija koja se danas može koristiti u obrazovanju nešto je naprednija. Tako je moguće umjetnu inteligenciju koristiti u administrativnom dijelu obrazovanja gdje bi automatizirani sustav bio zadužen za organizaciju nastave (izradu rasporeda), praćenje pohađanja nastave, upozoravanje ako neki od učenika nije prisutan i slično. S druge strane, učenicima je moguće olakšati pohađanje nastave kroz interakciju s chatbotovima i virtualnim asistentima, koji im mogu davati relevantne informacije o njihovom rasporedu, rokovima za predaju radova ili pak izmjenama u nastavi.
Osim toga, umjetnu je inteligenciju moguće koristiti i u samom ocjenjivanju, odnosno procjenjivanju znanja učenika. Napredni algoritmi već sad mogu provjeravati jesu li učenički radovi plagijati ili originalni radovi. Tu su i brojne aplikacije za učenje stranih jezika, matematike, fizike, kemije i ostalih predmeta koje je moguće učiti kroz interakciju s algoritmom odnosno umjetnom inteligencijom.
Posebno je zanimljiv dio bio osvrt dr. Holmesa na predrasude o umjetnoj inteligenciji. Prije svega o ideji da je umjetna inteligencija "bolja od ljudi", no to nije baš točno. Dao je cijeli niz primjera kako je lako moguće prevariti umjetnu inteligenciju, što bi moglo biti posebno opasno kad se umjetna inteligencija koristi za autonomna vozila.
Umjetna inteligencija treba ljude. Treba ih da joj odaberu i pročiste podatke, da označe podatke koje će umjetna inteligencija potom koristiti. Jer ona to ne može sama, ističe dr. Holmes te postavlja pitanje - zašto uopće koristimo umjetnu inteligenciju?
Je li to zato što je to sad moderno i u trendu ili zato što nam umjetna inteligencija može olakšati posao koji radimo?, pita dr. Holmes.
Jer kako pojašnjava, umjetna je inteligencija jako dobra u nekim poslovima koji su ljudima dosadni ili previše naporni, poput analize gomile podataka u tablicama. No, istovremeno je veoma loša u poslovima koje ljudi smatraju jednostavnima, kao što je identificiranje objekta ili osobe na fotografiji.
Što to onda znači za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju?
S jedne strane, umjetna inteligencija može biti izuzetno korisna kao pomoć u učenju, prenošenju znanja i zajedničkom radu i učenju. No, umjetna inteligencija neće zamijeniti učitelje i profesore. Bar ne u tako skoro vrijeme.
