Mrtvo more nestaje, no iza njega ostaje misterij: Sa svih strana formiraju se jedinstveni, čudesni, ali i opasni krateri

Mrtvo more, spektakularno slano jezero između Izraela, okupirane Zapadne obale i Jordana, izgubilo je trećinu svoje površine od 1960., a povlačenje vode za sobom ostavlja mjesečev pejzaž, zemlju bijelu od soli izbušenu kraterima.

Hina | 03.11.2021. / 13:22

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

U zlatno doba u prekrasnom mjestu Ein Gedi posjetitelji su se šezdesetih godina mogli kupati u bazenima sa zagrijanom vodom, a zatim skočiti u Mrtvo more.

Danas je to prošlost jer depresije se mogu učas formirati i postići dubinu veću od od deset metara, a u dvadeset posljednjih godina umnožile su se na obalama jezera.

Kako se voda povlači, za sobom ostavlja naslage podzemne soli. Kada kiši, slatka voda ulazi u tlo i rastapa sol, pa kako nema potpornja, zemlja se urušava i formira kratere.

Slika nije dostupna Prirodni klimatski tampon koji brzo nestaje: Više od 100 svjetskih čelnika za okončanje krčenja šuma do 2030.

Grad duhova

Nekada turističko naselje Ein Gedi danas je grad duhova, izobličen kraterima u kojem su plantaže datulja napuštene i milijuni šekela uloženih u turizam otišli su u vjetar.

Ittai Gavrieli, znanstvenik s Geološkog instituta u Izraelu, kaže da se tisuće dolaca formira sa svake strane Mrtvog mora. Ti opasni krateri, no također jedinstveni i čudesni izravna su posljedica isušivanja jezera od 70-ih godina zbog devijacije rijeke Jordan i sve veće eksploatacije minerala.

Danas Mrtvo more prima tek 10 posto vode u odnosu na prijašnje razdoblje jer Izrael i Jordan imaju povećane potrebe za pitkom vodom i navodnjavanjem.

Isušivanju Mrtvog mora pridonosi i zatopljenje, pa je, primjerice, u srpnju 2021. u Sodomi jugozapadno od Mrtvog mora bilo izmjereno 49,9 Celzijevih stupnjeva.

Gidon Bromberg, izraelski direktor nevladine organizacije Ecopeace, objašnjava da su ti krateri osveta prirode čovjeku za nedopustivo djelovanje.

Nećemo uspjeti vratiti Mrtvo more u prijašnje stanje, no želimo da se razina vode barem stabilizira, kaže Bromberg.

Slika nije dostupna Zemlja se nalazi na nepoznatom terenu: Posljednjih sedam godina najtoplije su dosad

Slika nije dostupna Toplinski valovi u budućnosti će biti češći i pogubniji

Neizbježno propadanje

Njegova organizacija okuplja jordanske, palestinske te izraelske znanstvenike i zagovara povećanje desalinizacije Sredozemnog mora kako bi se rasteretilo Galilejsko jezero i rijeka Jordan koja se ulijeva u Mrtvo more te bi u tom slučaju donosila više vode.

Ecopeace želi i da industrija podnese svoj dio odgovornosti plaćanjem većih poreza.

Jordansko ministarstvo za vodu smatra da rješenja treba tražiti na međunarodnoj razini, koju treba više upoznati s problemom Mrtvog mora.

U lipnju je Jordan, jedna od država koja ima najveći manjak vode, odustala od gradnje kanala koji bi povezivao Crveno s Mrtvim morem, a trebao se izvesti u suradnji s Izraelom i Palestincima. Umjesto tog kanala, jordanske vlasti odlučile su graditi tvornicu za desalinizaciju kako bi povećale opskrbu pitkom vodom.

No čak i da je kanal bio izgrađen, on sam ne bi mogao spasiti jezero, kaže Eran Halfi, hidrolog sa Znanstvenog instituta Arava.

Slika nije dostupna Klimatske promjene ugrožavaju dvije milijarde ljudi: "Ovo su sumorna upozorenja. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica"

Mrtvom moru nedostaje milijarda prostornih metara vode na godinu, a kanal bi mogao dovesti 200 milijuna kubičnih metara, objašnjava Halfi.

Znanstvenici smatraju da je povlačenje Mrtvog mora neizbježno u idućih stotinu godina i da će se krateri nastaviti širiti. No nakon toga jezero bi moglo vratiti ravnotežu jer kako se njegova površina bude smanjivala, voda će postajati slanija i hlapljenje će usporiti.

Takvu budućnost, u kojoj će more, danas amputirano, možda jednog dana povratiti ravnotežu, Alison Ron iz Ein Gedija odbacuje i krivi čovjeka jer se igrao s prirodom te zaključuje kako bi se svi trebali sramiti što smo dopustili da se to dogodi.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti