Nedavna studija Sveučilišta Lund u Švedskoj otkriva intrigantne razlike u korištenju gestikulacija rukama među pojedincima različitih nacionalnosti, što ukazuje na različite kulturološke sklonosti prema gestualnoj komunikaciji.
Talijani gestikuliraju dvostruko više od Šveđana
Dvanaest ljudi iz Švedske i 12 iz Italije zamoljeno je u studiji da opišu isječak iz dječje TV emisije Pingu prijatelju koji je nije gledao taj isječak, a znanstvenici su promatrali njihove geste. Studija otkriva da Talijani koriste više gesta od Šveđana, a njezini rezultati objavljeni su u časopisu Frontiers in Communication.
Maria Graziano, jedna od znanstvenica koja je vodila istraživanje ističe da - Talijani više gestikuliraju. Graziano je i sama gestikulirala dok je pojašnjavala rezultate studije tijekom video poziva, pripisujući tu spontanu tendenciju svom odgoju u Napulju. Tijekom istraživanja, Talijani su u prosjeku imali 22 geste na 100 riječi, dok su Šveđani u prosjeku imali njih tek 11.
Osim puke učestalosti, studija ističe nijansirane razlike u funkciji gesta. Graziano primjećuje da dok Šveđani uglavnom koriste reprezentacijske geste za opisivanje događaja, Talijani integriraju više pragmatičnih gesta koje nude komentar ili uvode nove elemente u narativ.
Ta varijacija sugerira različite kulturološke perspektive o konstrukciji naracije, naglašava Graziano. Geste, tvrdi ona, odražavaju kulturne prioritete u pogledu sadržaja i svrhe pripovijedanja.
Potreba za širim istraživanjima
Barbara Tversky sa Sveučilišta Stanford komentira implikacije studije, navodeći da kulturne konvencije oblikuju način na koji pojedinci tumače i objašnjavaju kratke narative gestama. Ona se zalaže za šira istraživanja koja obuhvaćaju veće i raznolikije kohorte ispitanika.
Graziano u budućnosti planira istražiti geste u različitim vrstama diskursa i interpersonalnoj dinamici. Njezin je cilj produbiti razumijevanje načina na koji različite kulture koriste geste za prenošenje informacija i narativnih nijansi.
Izvor: New Scientist
