Prije deset godina Zoran Vučinić i Alan Sumina nagrađeni su za aplikaciju za Iphone kojom se prati dnevni unos kalorija.
''Imamo skoro svaki tjedan, dva nekakvu ponudu da se otkupe autorska prava'', rekao je tada Zoran.
Kad su osnovali tvrtku, nisu ni sanjali da će samo četiri godine poslije biti tu gdje su sada. ''Nismo sad baš očekivali da ćemo imati ured od 500 kvadrata i da ćemo zaposliti 16 ljudi'', rekao je Zoran 2016.
Alan i Zoran u svojoj informatičkoj tvrtki tada su zapošljavali tridesetak mladih ljudi. Vođenje restorana ili života superzvijezde samo su neke od igara koje su tim Nanobita dovele do prestižne nagrade Ernest and Young za hrvatskog poduzetnika godine. Ušli su u konkurenciju za najbolje svjetske poduzetnike.
A danas se njihova ureda ne bi posramili ni svjetski IT Divovi. ''Preselili smo se nedavno u nove prostore. Imamo 1650 kvadrata i malo više od 100 ljudi radi u Nanobitu'', kaže je Alan.
Teško je pobrojati sve nagrade koje su dobili, a prije nekoliko dana je stigla vijest i da su ušli u pet najvećih izvoznika softvera u Hrvatskoj.
O Nanobitu smo razgovarali s jednim od osnivača tvrtke - Alanom Suminom.
Ušli ste u društvo najvećih izvoznika softvera - što kažu brojke za ovu godinu?
Brojke za ovu godinu su još i bolje. Očekujemo da bi, ovisno o tome na kojoj će poziciji biti neke druge firme u Hrvatskoj, biti čak i u top dva, tri najveća ICT izvoznika.
Koliki se prihodi očekuju?
Oko 200 milijuna kuna konsolidirano.
Sve te milijune su vam donijele uglavnom igre za žene. One kupuju šminku, odjeću za svoje virtualne osobe - vi to trebate osmisliti, zvuči onako poprilično zabavno za nas laike.
Zabavno je još uvijek i nakon deset godina. Iako naši počeci nisu bili isključivo vezani uz igre. I jako puno dijelova koji se ne vide rade ljudi u Nanobitu, od analitičara podataka, do marketinških stručnjaka, programera, developera, artista. To je ono što se vidi kao konačni proizvod i izgleda čak relativno i jednostavno. Ali da bi to funkcioniralo potrebno je jako puno ljudi i jako puno truda i jako puno pokušaja i promašaja.
Sjećate li se kako je izgledao vaš prvi ured?
Imam mentalnu sliku otprilike kako je izgledalo. Bilo je to dosta davno, prije deset godina.
Koliko vam je država pomogla na tom putu? Ili odmogla?
Nikada nisam govorio da nam je država nešto specijalno odmogla ili pomogla. Što se tiče nekakvih direktnih novčanih poticaja, nismo ih nikada niti tražili, niti dobili. Ono što bi mi svi poduzetnici u Hrvatskoj voljeli, je da cijeli porezni sustav bude malo više predvidljiviji. Mogli bi sigurno pomoći na takav način.
U jednoj rečenici kako je biti poduzetnik u Hrvatskoj?
Izazovno.
Što to točno znači?
To znali da se često mijenjaju propisi i stvari koje su po meni čak i nepotrebne, postoje samo u našoj državi. Banalan primjer je Fina, kao jedna organizacija koja postoji samo kod nas, u usporedbi s drugim zemljama EU. Mi imamo tvrtke i u Londonu i u Mađarskoj, imali smo i u Rumunjskoj i nismo našli takvu organizaciju koja je po meni nepotrebna. Najveći je problem što se već 20 godina priča da bi neke stvari trebale biti jednostavnije, da bi se trebale pojednostaviti, a sve se mijenja puževim korakom.
Da ste na jedan dan premijer, što biste promijenili?
Pojednostavnio bih državu, Mi imamo 20-ak ministarstava. Neke od najrazvijenijih država EU ih imaju duplo manje. Ako njima stvari mogu biti jednostavnije, mogu biti i nama.
Koji bi bio sljedeći korak?
Više gospodarstva manje politike. Veći bi fokus dao gospodarstvu i općenito dizanju BDP-a. Fokus bi bio isključivo na nekakav gospodarski rast. Moram priznati da ova Vlada je po tom pitanju napravila ipak značajan pomak. Više se priča o gospodarstvu i poduzetništvu. Nije sve tako crno, ali jako zaostajemo, praktički smo najsiromašnija država Europske unije. Ako želimo dosegnuti druge, moramo raditi brže i više.
Dosta mladih je sada tamo gdje ste vi bili na početku, što biste im savjetovali, na što upozorili?
Da pokušaju. Pokušaj se uvijek na neki način isplati. Čak i ako ne uspiju, dobit će jako zanimljivo i vrijedno iskustvo. Mi smo u ovih deset godina napravili više od 20 igara, ali Nanobit kao tvrtka praktički živi od četiri igre. Ako gledate statistički, većina naših projekata nisu bili toliko uspješni. Međutim, kontinuirano smo radili na novim stvarima, kontinuirano pokušavali i to nas je dovela na ovo sadašnje mjesto.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
