U blizini mjesta olupine Titanika 1998. godine snimljen je misteriozan signal na sonaru. Signal je snimio Paul Henry Nargeolet, koji je čak više od 30 puta ronio do morskog dna na kojem leži Titanic.
Misterij je ostao neriješen desetljećima i nitko nije uspio utvrditi je li riječ o još jednoj olupini broda, kakvoj geološkoj značajci ili nečem posve novom. No, ove godine misterij je napokon riješen.
U ekspediciji do ostataka Titanika ranije ove godine Nargeolet i njegovi kolege istraživači uspjeli su dokumentirati dubokomorski greben prepun morskog života, oko 2900 metara ispod površine mora.
Nismo znali što ćemo otkriti. Na sonaru ovo je moglo biti bilo što, uključujući potencijal da se radi o još jednom mjestu brodoloma. Tražio sam priliku da istražim ovaj veliki objekt koji se pojavio na sonaru tako davno. Bilo je nevjerojatno istražiti ovo područje i pronaći ovu fascinantnu vulkansku formaciju koja vrvi od toliko života, kaže Nargeolet.
Taj novootkriveni bazaltni greben privremeno je nazvan Nargeolet-Fanning po Nargeoletu i Oisínu Fanningu, istraživačkom specijalistu u ekspediciji.
Kada sam saznao za mogućnost ronjenja kako bih otkrio misterij onoga što je viđeno na sonaru 1998. godine, znao sam da želim sudjelovati u tome, rekao je Fanning.
Tim sada želi podijeliti svoja otkrića s drugim znanstvenicima kako bi poboljšali svoje znanje o životu u morskim dubinama. Jednom zanimljivom putu znanstvenog istraživanja cilj je utvrditi kako vrste života, koncentracija organizama i sastav cjelokupnog ekosustava variraju između grebena Nargeolet-Fanning i poznate olupine broda u čijoj se blizini nalazi.
Sličnosti i razlike pomoći će nam da bolje razumijemo naše dubokomorsko okruženje, kaže Steve Ross sa Sveučilišta North Carolina, morski znanstvenik i glavni znanstvenik ekspedicije.
Istraživači su također prikupili brojne uzorke vode koji se mogu provesti kroz postupke DNK analize okoliša kako bi saznali više o vrstama s kojima imamo posla na ovom novootkrivenom grebenu. Računalni modeli također će se koristiti da se utvrdi kako život preživljava tamo gdje jest, što je povezano sa stalnim naporima znanstvenika da saznaju više o tome kako se spužve i koralji uspijevaju toliko proširiti preko oceana.
Sve to igra ulogu u nastavku istraživanja o tome kako klimatske promjene utječu i na oceane te kako bi se ti osjetljivi ekosustavi mogli prilagoditi i preživjeti dok se oceanske vode zagrijavaju.
Moramo podijeliti ove informacije sa znanstvenom zajednicom i kreatorima politike kako bismo bili sigurni da će ovi osjetljivi ekosustavi dobiti odgovarajuću pažnju i zaštitu koju zaslužuju, kaže morski biolog Murray Roberts sa Sveučilišta Edinburgh u Velikoj Britaniji.
Izvor: Science Alert
