Dugoočekivana indijska misija na Mjesec odgođena je nedugo prije lansiranja zbog tehničkog problema, objavila je Indijska svemirska agencija (ISRO), prenose agencije.
Tehnički problem uočen je na sustavu za lansiranje 56 minuta prije planiranog lansiranja. Kao mjera opreza, lansiranje Chandrayaana 2 za danas je odgođeno, objavio je ISRO na Twitteru. Novi datum lansiranja bit će objavljen kasnije.
A technical snag was observed in launch vehicle system at 1 hour before the launch. As a measure of abundant precaution, #Chandrayaan2 launch has been called off for today. Revised launch date will be announced later.
— ISRO (@isro) 14 July 2019
Misija će, ako bude uspješna, ojačati indijske aspiracije da se približi vodećim svjetskim nacijama u svemirskim istraživanjima i na komercijalnom tržištu svemirskih letova. Indija bi uspješnim završetkom misije postala tek četvrta zemlja nakon SAD-a, Rusije i Kine koja je uspjela izvesti "meko", odnosno kontrolirano slijetanje na Mjesec i staviti rover na površinu Zemljina prirodnog satelita.
Riječ je o trećem pokušaju slijetanja na Mjesec ove godine, nakon uspješne misije kineske letjelice Chang'e-4, i neuspješne izraelske sonde Beresheet koja se razbila na Mjesečevoj površini.
Indijska niskobudžetna misija na Mjesec trebala je početi samo pet dana prije 50. obljetnice prvog slijetanja na Mjesec američkog Apolla 11.
Indijska letjelica Chandrayaan 2, ili Mjesečeva kočija 2, trebala je biti lansirana s tropskog otoka savezne države Andhra Pradesh nakon desetljeća dugog razvoja. Indija je potrošila oko 150 milijuna dolara kako bi razvila Chandrayaan 2 i osposobila ga za let dug 384.400 kilometara iz svemirskog centra Satish Dhawan na Mjesečev južni pol, gdje je trebao sletjeti 6. rujna. SAD je na 15 misija Apolla, uključujući šest koje su sletjele na Mjesec, potrošio oko 100 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti novca. Kineska sonda Chang'e-4 sletjela je na Mjesec u ožujku, što je stajalo oko 8,4 milijarde dolara. Rusija, prva zemlja koja je organizirala uspješno slijetanje na Mjesec bez čovjeka 1966., potrošila je, preračunato u današnje vrijednosti, preko 20 milijardi dolara na misije 1960-ih i 1970-ih.
We are less than five hours from the historic launch of #Chandrayaan2
— ISRO (@isro) 14 July 2019
Meanwhile observe people being dwarfed by the 14 storey high #GSLVMkIII-M1 vehicle. pic.twitter.com/o6fEK9AxlP
Gotovo svi dijelovi Chandrayaana-2 dizajnirani su i izrađeni u Indiji, a do Mjeseca bi ga trebala dovesti najmoćnija indijska raketa GSLV Mk III. ISRO je objavio da je cilj misije tražiti na Mjesecu znakove vode i "fosilne zapise ranog Sunčeva sustava".
Usprkos relativno malom budžetu, postavlja se pitanje zašto Indija kreće u osvajanje Mjeseca, a zemlja se još uvijek bori s glađu i siromaštvom. No radi se o nacionalnom ponosu: premijer Narendra Modi obećao je poslati ljudsku misiju u svemir do 2022.
Većina stručnjaka kaže da su geostrateški ulozi mali, ali da indijski niskobudžetni model može "osvojiti" sektor komercijalnih svemirskih letova.
Temeljno pitanje koje bi trebali postaviti sebi u ovom kontekstu nije treba li Indija pokrenuti tako ambiciozne svemirske pothvate, već može li si Indija priuštiti njihovo ignoriranje, rekao je K. Kasturirangan, bivši ravnatelj ISRO-a. Indijska je težnja da bude među liderima u istraživanju svemira, dodao je.
Analitičar Rajeswari Pillai Rajagopalan rekao je kako će Chandrayaan-2 poboljšati indijsku reputaciju "u vremenu kada globalni i pogotovo azijski svemirski programi postaju sve kompetitivniji".
(Hina)
