Nešto je fundamentalno pogrešno s internetom i na pragu smo krize u kojoj će lažne informacija zavladati medijima, upozoravao je prije američkih izbora 2016. Aviv Ovadya iz Centra za društvenu i medijsku odgovornost. On je ovo stanje nazvao infokalipsom, a iako je većina medija i velikih tehnoloških kompanija ignorirala njegova upozorenja i apel kako živimo u razdoblju u kojima velike platforme poput Facebooka, Twittera i Googlea, umjesto korisnika i njihove dobrobiti te kvalitetnih i istinitih informacija, prioritet stavljaju na klikove, dijeljenje sadržaja, oglase i novac, danas je jasno kako je Ovadya bio u pravu.

O američkim izborima koje su možda odlučile lažne vijesti i ruski oglasi na društvenim mrežama i dalje se priča, a Mark Zuckerberg posipa se pepelom i govori kako će njegova kompanija svjesno riskirati s padom broja posjeta zbog dobrobiti korisnika kojima želi omogućiti međusobno povezivanje i komunikaciju, dok će vijesti pasti u drugi plan.

Ovadya je bio u pravu i puno bolje od brojnih stručnjaka, analitičara, novinara i inženjera predvidio je smjer u kojem se kreću internet i društvene mreže koje su među ljudima razvile "ovisnost o toksičnim i lažnim informacijama", zbog čega treba pozorno pratiti kakva su njegova razmišljanja i predviđanja za budućnost – a ona nisu niti malo dobra i optimistična.

Budućnost je alarmantno distopijska

Već danas korisnicima se nudi iskrivljena slika svijeta i servira nam se istina bazirana na algoritmima, a s vremenom situacija će biti sve gora i gora. Budućnost je alarmantno distopijska, smatra Ovadya, jer sve što nam se danas čini realnim, zahvaljujući modernim tehnologijama, sutra bi se moglo činiti iskrivljenim i lažnim te ljudi više neće moći shvatiti niti kontrolirati što je oko nas stvarno, a što lažno.

Iako se na prvi pogled ovako razmišljanje čini preradikalno i previše podsjeća na Matrix, kada pogledamo kakve su već danas mogućnosti tehnologije, umjetne inteligencije i strojnog učenja, ono o čemu Ovadya govori, koliko god se činilo nevjerojatnim, itekako ima smisla. Naime, zahvaljujući brojnim alatima koji su trenutno dostupni, a s vremenom će biti sve napredniji, već danas svatko tko se zna služiti tim alatima može utjecati na manipulaciju realnosti, zbog čega je granica između stvarnosti i fikcije sve tanja.

Nedavno smo pisali o strašnom trendu koji su neki prozvali digitalnim silovanjem – na tijelima ženskih osoba iz pornića ili amaterskih videozapisa uz pomoć dostupnih alata i malo truda jednostavno se može zamijeniti lice osobe iz videa s licima drugih osoba (korisnici najčešće stavljaju lica poznatih osoba, no sve češće u takvim videima koriste lica svojih poznanica ili bivših partnerica) te se često ne može niti primijetiti razlika između snimljenog videa i montaže. Također, napravljen je i alat baziran na umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju i proširenoj stvarnosti za sinkronizaciju usana tako da se svaki audiozapis može ubaciti u video tako da se čini da osoba s videa zaista pomiče usne kao da izgovara te riječi.

Na pragu smo društva u kojem više nema istine

Sama činjenica kako će se moći napraviti nešto što će izgledati tako stvarno, a u biti će biti montaža i laž, čini se zastrašujuća. Zamislimo npr. savršenu montažu u kojoj vjerojatno najpoznatija TV voditeljica na svijetu iz Sjeverne Koreje svojim specifičnim načinom najavi nuklearni napad na SAD, uz komentar Kim Jong Una kako je to nešto što je Amerika zaslužila te kako će prve rakete uskoro pasti na New York. Ovakav video u sekundi bi se raširio društvenim mrežama, nastala bi velika panika u SAD-u, počele bi pripreme za odmazdu i nuklearni rat, sve dok se ne bi shvatilo kako nema nikakvih raketa u zraku. Samo nekoliko takvih velikih priča, tj. montaža koje bi se činile stvarnima, a bile bi rezultat napredne tehnologije, bilo bi dovoljno da ljudi postanu oprezni prema svemu što vide u medijima, stoga Ovadya kaže kako smo na pragu društva u kojem više neće biti istine.

Posebno je zastrašujuće što smo već do sada vidjeli koliko se lako može "manipulirati demokracijom" – ako su oglasi s društvenih mreža i mladići iz Makedonije mogli postaviti Trumpa na čelo najmoćnije zemlje svijeta (naravno, koliko su društvene mreže uistinu utjecale na Trumpovu pobjedu, nikada nećemo saznati), možemo se samo zapitati kakav će utjecaj u budućnosti imati napredna tehnologija, umjetna inteligencija i strojno učenje. Justin Hendrix iz NYC Media Laba kaže kako bi već za nekoliko godina ljudi mogli zarađivati veliki novac stvarajući takve realistične simulacije koje bi mogle zavladati internetom i u potpunosti potkopati povjerenje ljudi u sve što vide u medijima, a ako do toga dođe, onda smo zaista u teškoj situaciji.

Tehnologija treba pomoći ljudima

Kao jednu od pozitivnih stvari Ovadya napominje činjenicu kako se ipak interes ljudi za ovakvim prijetnjama povećava te napominje kako rješenje, kao i njegov cilj nisu zaustavljanje tehnologije, već njezino korištenje za dobrobit ljudi te zato već sada treba postaviti pitanja vezana za moguće negativne posljedice tehnologije i načine na koje ih riješiti.

Izvor: Buzzfeed