Neurolozi klinike za pamćenje u Kini dijagnosticirali su 19-godišnjaku Alzheimerovu bolest, čime je taj tinejdžer postao i najmlađa osoba na svijetu kojoj je dijagnosticirana ta bolest. Pad pamćenja taj je mladić počeo doživljavati oko svoje 17. godine, a kognitivni gubici samo su se s vremenom pogoršavali.
Snimke njegova mozga pokazale su smanjenje hipokampusa, koji je uključen u pamćenje, a njegova cerebrospinalna tekućina također je nagovijestila uobičajene markere Alzheimerove bolesti. Ta bolest često se smatra bolešću starijih osoba, no ipak postoje slučajevi s pacijentima mlađima od 65 godina, koji čine do 10 posto svih dijagnoza.
Stanje gotovo svih pacijenata mlađih od 30 godina koji imaju Alzheimerovu bolest može se objasniti patološkim mutacijama gena, što ih svrstava u kategoriju obiteljski nasljedne Alzheimerove bolesti. Drugim riječima, što je osoba mlađa u trenutku postavljanja dijagnoze, to je vjerojatnije da je to posljedica neispravnog gena koji je naslijedila.
Povijest bolesti i neriješeni misterij
Znanstvenici s Capital Medical Universityja u Pekingu u slučaju spomenutog 19-godišnjaka ipak nisu uspjeli pronaći nijednu od uobičajenih mutacija odgovornih za rani početak gubitka pamćenja niti bilo kakve sumnjive gene pretragom njegovog cijelog genoma. Sam slučaj predstavlja neku vrstu misterija. Nitko od obitelji 19-godišnjaka nije imao povijest Alzheimerove bolesti ili demencije, a tinejdžer nije imao ni drugih bolesti, infekcija ili trauma glave koje bi mogle objasniti njegov iznenadni kognitivni pad.
Dvije godine prije nego što je upućen u kliniku za pamćenje, tinejdžer se počeo boriti koncentracijom na predavanjima. Čitanje je također postalo teško, a njegovo je kratkoročno pamćenje oslabjelo. Često se nije mogao sjetiti događaja od prethodnog dana i uvijek je gubio svoje stvari. Naposljetku, kognitivni pad postao je toliko loš da mladić nije uspio završiti srednju školu, iako je još uvijek mogao živjeti samostalno.
Godinu dana nakon što je upućen u kliniku za pamćenje, pokazao je gubitak trenutnog pamćenja, kratkotrajnog pamćenja nakon tri minute i dugog pamćenja nakon 30 minuta. Pacijentov ukupni rezultat pamćenja bio je 82 posto niži od rezultata vršnjaka njegove dobi, dok je njegov neposredni rezultat pamćenja bio 87 posto niži.
"Mijenja naše razumijevanje tipične dobi početka Alzheimerove bolesti"
Dugoročno praćenje potrebno je kako bi se potkrijepila dijagnoza mladića, ali njegov medicinski tim kaže da njegov slučaj mijenja naše razumijevanje tipične dobi početka Alzheimerove bolesti.
Pacijent je imao vrlo ranu pojavu Alzheimerove bolesti bez jasnih patogenih mutacija, što sugerira da njegovu patogenezu tek treba istražiti, pišu neurolog Jianping Jia i njegovi kolege sa spomenute klinike.
Studija koja je objavljena u časopisu Journal of Alzheimer's Disease, samo pokazuje da Alzheimerova bolest ne slijedi jedan put i da je puno složenija nego što se dosad mislilo te se razvija brojnim putevima i s različitim učincima.
Istraživanje misterija mladih ljudi s Alzheimerovom bolešću moglo bi postati jedno od najizazovnijih znanstvenih pitanja budućnosti, rekli su u izjavi za South China Morning Post neurolozi koji su opisali slučaj 19-godišnjaka.
Izvor: Science Alert
