Negativno raspoloženje može biti posljedica kroničnog nagomilanog stresa i bihevioralnog utjecaja okoline na nas i obratno. Ono se dovodi i u vezu s depresijom, tjeskobom, agresijom, niskim samopouzdanjem, psihološkim stresom te smanjenom željom za seksom, dok pak kod nekih pojedinaca negativno raspoloženje može dovesti i do povećanja želje za seksom.

Bitno pitanje jest što zapravo uzrokuje negativno raspoloženje u našem mozgu? Znanstvenici su, čini se, upravo pronašli odgovor na to pitanje, a rezultat njihova istraživanja mogao bi rezultirati novim lijekovima protiv lošeg raspoloženja.

Više studija negativno raspoloženje kod čovjeka pripisivalo je dosad kemijskoj neravnoteži u mozgu. No mogućih uzroka te neravnoteže ima mnogo, uključujući genetske predispozicije, stresne događaje u životu, korištenje raznoraznih lijekova te druge probleme medicinske prirode.

Međutim, tim znanstvenika sa Sveučilišta Sydney, Instituta Kolling, zajedno sa znanstvenicima iz Francuske, Kanade i Mađarske, otkrili su receptor u mozgu za koji vjeruju da je povezan s negativnim raspoloženjima kod čovjeka.

Riječ je o receptoru veličine zrna graška u ljudskom mozgu koji se nalazi u središnjem dijelu mozga, odnosno medijalnoj habenuli (mamuzi).

Navedeni znanstvenici smatraju da taj receptor koji se zove glicin usmjeren NDMA (N-metil-D-aspartat) receptor igra ključnu ulogu u reguliranju negativnih raspoloženja. Iako znanstvenici još uvijek neadekvatno razumiju funkcije medijalne mamuze, smatraju da je povezana s negativnim emocionalnim stanjima.

Znanstvenici su zapravo otkrili nešto čemu se nisu nadali, a to je da receptor sa samo jednom molekulom neuroodašiljača umjesto dvije.

NMDA receptori obično imaju dvije različite molekule neuroodašiljača - glutamat i glicin, koji vežu i aktiviraju receptor. Novootkriveni receptor ima samo glicin koji obavlja obje funkcije.

Receptori usmjeravaju rad mozga i trenutačno su meta oko 40 posto lijekova na tržištu. S tim u vezi, otkriće ovog novog receptora i njegove uloge u upravljanju tjeskobom i utjecajima negativnih iskustava znači da ima velik potencijal biti visoko ciljana meta novih lijekova za reguliranje raspoloženja, pojašnjava dr. Yo Otsu, voditelj studije.

Problem sa psihijatrijskim lijekovima jest taj da nisu specifični te utječu na čitav mozak, dodaje Otsu.

Ovo otkriće nudi potencijal za stvaranje puno preciznijih lijekova s mnogo manje nuspojava, kaže.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Science i mogla bi otvoriti posve novo područje u istraživanju funkcija mozga.

Izvor: Tech Explorist