Nedostatak kalija u tlu postaje sve veći problem koji ugrožava globalnu prehrambenu sigurnost, a prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature oko 40 posto obradivih površina u svijetu suočeno je s oskudicom kalija.
Među ostalim, ova problematika utječe na rast biljaka i prirodno oprašivanje, što dovodi do smanjenja prinosa usjeva.
No stručnjaci kažu da još nije prekasno, na što ukazuje istraživanje u kojemu je identificirano šest ključnih stvari koje bismo trebali napraviti da bismo očuvali zalihe kalija i proizvodnju hrane.
Uz dušik i fosfor, kalij je potreban za rast biljaka. I dok su problemi održivosti dušika i fosfora naširoko poznati, kalij ostaje u sjeni. Ipak, oko 20 posto poljoprivrednog tla u svijetu bori se s nedostatkom kalija, posebno u istočnoj Aziji, jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i subsaharskoj Africi.
Globalno, više se kalija ekstrahira tijekom žetve – male količine kalija neophodne su za svaki usjev koji uzgajamo – nego što se dodaje poljima u gnojivima. Ovaj neodrživi fenomen poznat je kao iskopavanje hranjivih tvari iz tla. Primjerice, oko 75 posto tla rižinih polja u Kini i 66 posto pšeničnog pojasa južne Australije nema dovoljno kalija. U Indiji nedostatak kalija već uzrokuje manje prinose usjeva.
I premda se čini da se problem može riješiti jednostavnim dodavanjem više kalija u tlo, stvarnost je daleko složenija.
Zalihe koncentrirane u nekoliko zemalja
Kalij se općenito ekstrahira iz kalijevog karbonata (potaše), minerala nalik kristalu koji se nalazi u slojevima podzemnih stijena. Svjetske rezerve koncentrirane su u nekolicini zemalja, što znači da se većina drugih zemalja oslanja na uvoz, zbog čega su njihovi prehrambeni sustavi ranjivi na poremećaje u opskrbi.
Kanada, Bjelorusija i Rusija zajedno posjeduju oko 70 psoto svjetskih rezervi potaše. Zajedno s Kinom te četiri zemlje proizvode 80 posto globalne proizvodnje i dominiraju međunarodnim tržištem kalijevih gnojiva vrijednim 15 milijardi američkih dolara.
Cijene potaše su sklone volatilnosti i dva su velika porasta od 2000. godine. Prvi je bio 2009. godine, kada su se cijene više nego utrostručile. Unatoč široko rasprostranjenoj zabrinutosti zbog nestabilnosti cijena hrane uzrokovane gnojivima, poduzeto je malo radnji za zaštitu od budućih šokova.
I rudarstvo potaše ima važan utjecaj na okoliš. Kod svake ekstrahirane tone kalija nastaju oko tri tone rudničkog otpada – uglavnom soli. To se obično ostavlja nagomilano u "planinama soli". Bez odgovarajućeg upravljanja tu sol obično kiše isperu u okolne rijeke i podzemne vode gdje se mogu znatno oštetiti ekosustavi.
U 2021. su povećana potražnja za gnojivima, oporavak gospodarstva nakon covida-19, ruska invazija na Ukrajinu i sve veći troškovi goriva doveli do još jedne brze eskalacije cijena. Sankcije protiv Bjelorusije pridonijele su poremećaju. Do travnja 2022. potaša je bila šest puta skuplja nego što je bila u siječnju 2021. Cijene su od tada malo pale. I premda bi ovaj predah mogao biti dobrodošao, volatilnost naglašava hitnu potrebu da se poljoprivreda ojača protiv nepredviđenih šokova.
Negativne posljedice na rast biljaka i na prirodno oprašivanje
Nedostatak kalija u tlu ima niz negativnih posljedica na rast biljaka. Kalij je ključan element za fotosintezu, sintezu proteina i regulaciju vode u biljkama. Bez dovoljne količine kalija, biljke ne mogu rasti optimalno i postaju osjetljive na bolesti i štetočine.
Usto, oskudica kalija u tlu utječe i na prirodno oprašivanje. Pčele i ostali oprašivači ovise o kaliju za održavanje zdravlja i reprodukcije. Nedostatak kalija u tlu dovodi do smanjenja broja oprašivača, što utječe na oprašivanje biljaka i oplodnju.
Smanjenje prinosa usjeva zbog oskudice kalija u tlu ima ozbiljne implikacije za globalnu prehrambenu sigurnost. Nedostatak hrane može dovesti do gladi, pothranjenosti i nestabilnosti u svijetu.
Zbog svega navedenoga istraživači pozivaju na hitne korake koji bi omogućili rješenje problema oskudice kalija u tlu. Preporučuju: upotrebu kalijevih gnojiva na obradivim površinama, razvoj novih sorti biljaka koje su otporne na oskudicu kalija i na promicanje održivih poljoprivrednih praksa koje će očuvati razine kalija u tlu i utjecati na održivost poljoprivrede.
Znanstvenici upozoravaju da se još uvijek ne zna točno kakav će utjecaj povećanje koncentracije kalija zbog upotrebe gnojiva imati na život u rijekama i jezerima.
U laboratorijskim studijama pokazalo se da je vrlo toksičan zabrojne životinje, zbog čega treba znati više o tomu prije nego što se podrži jednostavno stavljanje više kalija u tlo.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Conversation.
