Nacionalni park Krka u serijalu "Divlji svijet" predstavio je i film o sisavcima koji žive u parku, a posebno su, kažu, zanimljivi noćni kadrovi kune zlatice, jazavca, divlje svinje i divlje mačke, koji neometani okom kamere izlaze iz svojih skrovišta.
Film je napravljen u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea i produkciji Dinaric Hub Production, a riječ je posljednjem filmu edukativno-dokumentarnog serijala "Divlji svijet" koji je dosad predstavio kukce, ptice i druge stanovnike Nacionalnog parka Krka.
Područje rijeke Krke u zoogeografskom smislu pripada južnoeuropskom, mediteranskom području, a fauna sisavaca u parku ima 45 vrsta.
Najveći broj vrsta živi u kultiviranim vrtovima, obrađenim poljima i košenim livadama oko urbanih naselja gdje se mogu pronaći kućni i šumski miš, kućni štakor i štakor selac, patuljasta i poljska rovku, veliki sivi puh i bjeloprsni jež.
Nešto dalje od naselja, na mirnijim staništima obitavaju kuna bjelica, jazavac i lisica, a često se zateknu poljski zec i divlja svinja. U garigu, makiji i na rubovima šuma žive i dvobojna rovka, čagalj i lasica dok je na pukotinama stijena, kamenjarima i siparima mjesto za krškog miša, planinsku voluharicu i jedinog endemičnog sisavca na hrvatskoj obali, krškog puha, izvijestili su iz NP Krka.
U šumskim zajednicama žive divlja mačka, čagalj, lasica, poljski zec i divlja svinja. U sjevernom dijelu Parka mogu se naći srna i vuk koji se za hladnih zima spušta s planinskih masiva u zaleđu. U šumama alepskog i crnog bora oko Skradina i na Skradinskom buku čest je i tvor.
Rijeke Krka i Čikola jedno su od posljednjih mediteranskih staništa vidre.
Iznimna vrijednost faune sisavaca je 17 vrsta šišmiša, a jedna od osobitosti NP Krka je dugonogi šišmiš koji je zbog načina prehrane vezan za rijeke. U NP Krka obitava u kanjonu Čikole i na Skradinskom buku, a u špilji Miljacka 2, uz još pet vrsta, živi oko sedam tisuća jedinki, što je najveća poznata kolonija u Europi.
U Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske uvršteno je 16 vrsta sisavaca, od kojih većina obitava na području Parka, a ugroženi su promjenom staništa, nekontroliranim lovom i krivolovom te stradavanjem na prometnicama. Zato je temeljni cilj Javne ustanove Nacionalni park Krka zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimaliziranje ljudskog utjecaja, stoji u najavi.
