NP Krka otkriva svoj "Divlji svijet": Koji sve sisavci žive u parku?

Rijeke Krka i Čikola jedno su od posljednjih mediteranskih staništa vidre.

Hina | 11.08.2020. / 07:43 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Nacionalni park Krka u serijalu "Divlji svijet" predstavio je i film o sisavcima koji žive u parku, a posebno su, kažu, zanimljivi noćni kadrovi kune zlatice, jazavca, divlje svinje i divlje mačke, koji neometani okom kamere izlaze iz svojih skrovišta.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Film je napravljen u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea i produkciji Dinaric Hub Production, a riječ je posljednjem filmu edukativno-dokumentarnog serijala "Divlji svijet" koji je dosad predstavio kukce, ptice i druge stanovnike Nacionalnog parka Krka.

Područje rijeke Krke u zoogeografskom smislu pripada južnoeuropskom, mediteranskom području, a fauna sisavaca u parku ima 45 vrsta.

Najveći broj vrsta živi u kultiviranim vrtovima, obrađenim poljima i košenim livadama oko urbanih naselja gdje se mogu pronaći kućni i šumski miš, kućni štakor i štakor selac, patuljasta i poljska rovku, veliki sivi puh i bjeloprsni jež.

Nešto dalje od naselja, na mirnijim staništima obitavaju kuna bjelica, jazavac i lisica, a često se zateknu poljski zec i divlja svinja. U garigu, makiji i na rubovima šuma žive i dvobojna rovka, čagalj i lasica dok je na pukotinama stijena, kamenjarima i siparima mjesto za krškog miša, planinsku voluharicu i jedinog endemičnog sisavca na hrvatskoj obali, krškog puha, izvijestili su iz NP Krka.

U šumskim zajednicama žive divlja mačka, čagalj, lasica, poljski zec i divlja svinja. U sjevernom dijelu Parka mogu se naći srna i vuk koji se za hladnih zima spušta s planinskih masiva u zaleđu. U šumama alepskog i crnog bora oko Skradina i na Skradinskom buku čest je i tvor.

Rijeke Krka i Čikola jedno su od posljednjih mediteranskih staništa vidre.

Iznimna vrijednost faune sisavaca je 17 vrsta šišmiša, a jedna od osobitosti NP Krka je dugonogi šišmiš koji je zbog načina prehrane vezan za rijeke. U NP Krka obitava u kanjonu Čikole i na Skradinskom buku, a u špilji Miljacka 2, uz još pet vrsta, živi oko sedam tisuća jedinki, što je najveća poznata kolonija u Europi.

U Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske uvršteno je 16 vrsta sisavaca, od kojih većina obitava na području Parka, a ugroženi su promjenom staništa, nekontroliranim lovom i krivolovom te stradavanjem na prometnicama. Zato je temeljni cilj Javne ustanove Nacionalni park Krka zaštita vrsta, očuvanje staništa i minimaliziranje ljudskog utjecaja, stoji u najavi.

Vezane vijesti