Zakon o "pravu na zaborav" počeo se primjenjivati nakon odluke Suda pravde Europske unije 2014 godine, kada je Google počeo "brisati" određene pojmove vezane uz osobu iz rezultata pretrage. Naravno, svatko je mogao podnijeti zahtjev Googleu da se određene informacije (ili čak sve) vezane uz njegovo ime jednostavno izbrišu iz rezultata pretrage, ali to nije nužno značilo da će Google to i napraviti, jer tek nakon provjere zahtjeva i njegovog eventualnog odobrenja krenuo je "delist". Jer, trebalo je naći balans između prava na privatnost, ali i prava na pristup relevantnim informacijama, što je na kraju dana smisao postojanja Googlea pa i dobroj mjeri i weba kao takvog... 

Od ponedjeljka 7. ožujka kreću nove promjene vezane uz "zakon o pravu na zaborav", koje Google uvodi nakon brojnih stručnih rasprava s regulatornim tijelima. Do sada je priča išla otprilike ovako; ukoliko je "Pero Perić" iz Hrvatske zatražio da se sve vezano uz njega makne s Googlea i njegov se zahtjev pokazao opravdanim, Google je napravio "delist" svih podataka vezanih uz njega na svim europskim domenama istodobno. "Pero Perić" bi tako nestao s google.hr, google.de, google.com i svim ostalim domenama istodobno. Od ponedjeljka se uvodi nova praksa, jer će Google koristiti, između ostalog, geolokacijske usluge kao jedan od najvažnijih parametara za brisanje određenih rezultata. 

 Ukoliko se, primjerice, ustvrdi da "Peru Perića" pretražuju se IP adrese u Hrvatskoj, podaci uz njega neće se pojavljivati na niti jednoj od Googleovih domena. Međutim, ukoliko se upit vezano uz ime i prezime "Pero Perić" uputi iz neke druge zemlje, onda će se rezultati vezano uz njega izlistati. Na službenom Googleovom europskom blogu navode kako je ova promjena "ravnoteža između odluke suda EU i prava osoba iz drugih zemalja na pristup zakonito objavljenim informacijama". Vrlo vjerojatno će o ovoj tematici i novitetima vezanima uz nju biti još dosta rasprave.