Od Simpsona do Pink Floyda: Hawking je ostavio neizbrisiv trag u popularnoj kulturi

Hawkingova bolest, njegova jedinstvena fizička pojava, kao i njegov genijalan um, zajedno su pridonijeli njegovoj slavi i na koncu besmrtnom statusu.

Branimir Vorša | 14.03.2018. / 11:30 komentari
Stephen Hawking (Foto: NASA/Paul E. Alers) (Foto: NASA/Paul E. Alers)

Malo koji svjetski znanstvenik modernog doba ostavio je toliki trag u popularnoj kulturi kao pokojni Stephen Hawking. Imao je brojne nastupe na sitcomovima, o njegovu životu snimali su se filmovi, citiran je u znanstveno-fantastičnim serijama, a dobio je i glazbenu posvetu.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Život Stephena Hawkinga ekraniziran je u dva navrata, prvi put 2004. godine u BBC-jevoj drami u režiji Petera Moffata, s Benedictom Cumberbatchom u naslovnoj ulozi, a drugi put u filmu "Teorija svega" (The Theory Of Everything), gdje je čuvenog znanstvenika u njegovoj mladosti portretirao oskarovac Eddie Redmayne.

Sam Cumberbatch kaže da je Hawkinga upoznao dvaput u životu, no da nije ostao u kontaktu s njim, kako kaže, s razlogom.

Naravno da bi mi bilo drago da smo imali korespondenciju e-mailom, no što bi bila tema tih razgovora? Ja sam glumac, a on je nuklearni fizičar, pojasnio je skromno megapopularni glumac.

Hawkingova životna priča zapravo je toliko dramatična, pogotovo u vrijeme njegova studija na fakultetu, da su bila potrebna dvojica glumaca s današnje "A liste" kako bi je prenijeli širokim masama i upoznali svijet s najdramatičnijim trenucima njegova života.

Zanimljivo je i to da kad se u razgovoru spomene izraz "Big Bang" (veliki prasak), prvo što dolazi na um mnogima nije kozmološki model na kojem je Hawking radio većinu svoje znanstvene karijere i koji je pokušao približiti globalnoj javnosti. Većini na um pada popularna komična serija "The Big Bang Theory" ("Teorija velikog praska") Chucka Lorrea.

Hawking je gostovao u toj komediji, komentirajući Sheldonov (Jim Parsons) znanstveni rad o Higgsovu bozonu.

Napravio si aritmetičku grešku na stranici broj dva. Baš strši, spomenuti je komentar Hawkinga.

Hawking je gostovao i u megapopularnoj humorističnoj crtanoj seriji "The Simpsons" ("Simpsoni2) 1999. godine, u epizodi naslovljenoj "They Saved Lisa's Brain" ("Spasili su Lisin mozak"). U toj epizodi Lisa i skupina djece iz grupe Mensa preuzeli su kontrolu nad gradom Springfieldom pa ih je trebalo ukoriti za njihovu utopističku viziju.

Ne znam što je veće razočaranje, moj neuspjeh u formulaciji ujedinjene teorije polja... ili vi, riječi su Hawkinga u toj epizodi Simpsona. Kasnije je priznao da je i Homerova "teorija o svemiru koji je oblika (šuplje) krafne zapravo intrigantna".

Sam Hawking u intervjuu za britanski ugledni list Guardian rekao je kako je njegov nastup u Simpsonima bio zabavan, no da ga on nije shvaćao previše ozbiljno. Napomenuo je i da su se prema njemu odnosili posve korektno. U Simpsonima je gostovao još tri puta nakon toga i nazvao tu crtanu seriju "najboljom stvari na američkoj televiziji".

Hawking se pojavio i nekoliko puta u još jednoj uspješnoj crtanoj seriji Matta Groeninga, "Futurami".

Svi fanovi znanstveno-fantastične franšize "Zvjedane staze" ("Star Trek"), Hawkinga su mogli vidjeti kako zajedno s Datom, Albertom Einsteinom i Newtonom igra poker.

Hawkingov znanstveni rad i njegov čudesan životni put postali su i sastavni dio dokumentarca "Kratka povijest vremena" ("A Brief History Of Time") Errola Morrisa.

Njegove riječi iz jedne reklame BT-a iz 1994. godine inspirirale su i jedan kultni rock-bend da Hawkingu posvete i pjesmu.

Najveća postignuća čovječanstva proizašla su iz razgovora, a najveće propasti iz nedostatka razgovora. To ne mora biti tako, rekao je tad Hawking, a te riječi inspirirale su legendarne Pink Floyde da naprave pjesmu "Keep Talking" (album Division Bell).

Hawking je inspirirao i njemačkog kompozitora Rolfa Reihma, odnosno fotografija njega kako sjedi dok se u pozadini nalazi zvjezdano noćno nebo.

Na kraju, Hawkingova bolest, njegova jedinstvena fizička pojava, kao i njegov genijalan um, zajedno su pridonijeli njegovoj slavi i na koncu besmrtnom statusu. Njegov život izvana se svima možda doimao kao težak, no njegova brojna gostovanja upravo na komičnim serijama govore suprotno. Govore da je on ipak bio i sretan te da se mogao nasmijati i iznutra.

Njegov lik i djelo, kao rezultat svega toga, poput crne rupe u svemiru, zbog toga su samo sve više rasli.

Vezane vijesti