Malo koji svjetski znanstvenik modernog doba ostavio je toliki trag u popularnoj kulturi kao pokojni Stephen Hawking. Imao je brojne nastupe na sitcomovima, o njegovu životu snimali su se filmovi, citiran je u znanstveno-fantastičnim serijama, a dobio je i glazbenu posvetu.
Život Stephena Hawkinga ekraniziran je u dva navrata, prvi put 2004. godine u BBC-jevoj drami u režiji Petera Moffata, s Benedictom Cumberbatchom u naslovnoj ulozi, a drugi put u filmu "Teorija svega" (The Theory Of Everything), gdje je čuvenog znanstvenika u njegovoj mladosti portretirao oskarovac Eddie Redmayne.
Sam Cumberbatch kaže da je Hawkinga upoznao dvaput u životu, no da nije ostao u kontaktu s njim, kako kaže, s razlogom.
Naravno da bi mi bilo drago da smo imali korespondenciju e-mailom, no što bi bila tema tih razgovora? Ja sam glumac, a on je nuklearni fizičar, pojasnio je skromno megapopularni glumac.
Hawkingova životna priča zapravo je toliko dramatična, pogotovo u vrijeme njegova studija na fakultetu, da su bila potrebna dvojica glumaca s današnje "A liste" kako bi je prenijeli širokim masama i upoznali svijet s najdramatičnijim trenucima njegova života.
Zanimljivo je i to da kad se u razgovoru spomene izraz "Big Bang" (veliki prasak), prvo što dolazi na um mnogima nije kozmološki model na kojem je Hawking radio većinu svoje znanstvene karijere i koji je pokušao približiti globalnoj javnosti. Većini na um pada popularna komična serija "The Big Bang Theory" ("Teorija velikog praska") Chucka Lorrea.
Hawking je gostovao u toj komediji, komentirajući Sheldonov (Jim Parsons) znanstveni rad o Higgsovu bozonu.
Napravio si aritmetičku grešku na stranici broj dva. Baš strši, spomenuti je komentar Hawkinga.
Hawking je gostovao i u megapopularnoj humorističnoj crtanoj seriji "The Simpsons" ("Simpsoni2) 1999. godine, u epizodi naslovljenoj "They Saved Lisa's Brain" ("Spasili su Lisin mozak"). U toj epizodi Lisa i skupina djece iz grupe Mensa preuzeli su kontrolu nad gradom Springfieldom pa ih je trebalo ukoriti za njihovu utopističku viziju.
Ne znam što je veće razočaranje, moj neuspjeh u formulaciji ujedinjene teorije polja... ili vi, riječi su Hawkinga u toj epizodi Simpsona. Kasnije je priznao da je i Homerova "teorija o svemiru koji je oblika (šuplje) krafne zapravo intrigantna".
Sam Hawking u intervjuu za britanski ugledni list Guardian rekao je kako je njegov nastup u Simpsonima bio zabavan, no da ga on nije shvaćao previše ozbiljno. Napomenuo je i da su se prema njemu odnosili posve korektno. U Simpsonima je gostovao još tri puta nakon toga i nazvao tu crtanu seriju "najboljom stvari na američkoj televiziji".
Hawking se pojavio i nekoliko puta u još jednoj uspješnoj crtanoj seriji Matta Groeninga, "Futurami".
Svi fanovi znanstveno-fantastične franšize "Zvjedane staze" ("Star Trek"), Hawkinga su mogli vidjeti kako zajedno s Datom, Albertom Einsteinom i Newtonom igra poker.
Hawkingov znanstveni rad i njegov čudesan životni put postali su i sastavni dio dokumentarca "Kratka povijest vremena" ("A Brief History Of Time") Errola Morrisa.
Njegove riječi iz jedne reklame BT-a iz 1994. godine inspirirale su i jedan kultni rock-bend da Hawkingu posvete i pjesmu.
Najveća postignuća čovječanstva proizašla su iz razgovora, a najveće propasti iz nedostatka razgovora. To ne mora biti tako, rekao je tad Hawking, a te riječi inspirirale su legendarne Pink Floyde da naprave pjesmu "Keep Talking" (album Division Bell).
Hawking je inspirirao i njemačkog kompozitora Rolfa Reihma, odnosno fotografija njega kako sjedi dok se u pozadini nalazi zvjezdano noćno nebo.
Na kraju, Hawkingova bolest, njegova jedinstvena fizička pojava, kao i njegov genijalan um, zajedno su pridonijeli njegovoj slavi i na koncu besmrtnom statusu. Njegov život izvana se svima možda doimao kao težak, no njegova brojna gostovanja upravo na komičnim serijama govore suprotno. Govore da je on ipak bio i sretan te da se mogao nasmijati i iznutra.
Njegov lik i djelo, kao rezultat svega toga, poput crne rupe u svemiru, zbog toga su samo sve više rasli.
