Dok je pola svijeta zaključano, brojke zaraženih rastu u mnogim zemljama te se već spominje treći val koronavirusa, svjetlo na kraju tunela vidimo u cjepivima koja su već dostupna i koja bi nas, nadamo se, trebala vratiti u normalan život. No čak i s cjepivima virus SARS-CoV-2 vjerojatno neće nestati, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u Scienceu, no utješno je da bi on mogao postati poput obične prehlade.



Do toga će doći jednom kada većina ljudi stekne imunitet - cijepljenjem ili prebolijevanjem COVID-19. Dakle, taj kolektivni imunitet ovisit će o brzini širenja bolesti te o brzini cijepljenja pučanstva, komentirala je znanstvenica Jennie Lavine sa Sveučilišta u Atlanti koja je vodila istraživanje. U istraživanju znanstvenici su željeli saznati koja je budućnost virusa SARS-CoV-2 proučavanjem šest postojećih vrsta koronavirusa - četiri koje uzrokuju običnu prehladu te virusa SARS i MERS koji su se pojavili 2003. i 2012. Dok sve vrste koronavirusa izazivaju sličan odgovor imunosnog sustava, virus SARS-CoV-2 koji izaziva bolest COVID-19 najsličniji je endemskim tipovima koronavirusa koji izazivaju prehladu.

Taj je virus trenutačno opasan zato što je riječ o nepoznatom patogenu koji može opteretiti imunološki sustav odraslih osoba koji nije treniran za borbu protiv njega i u tome trenutačno leži razlog njegova brzog širenja, kao i velika opasnosti za mnoge. Dok su starije osobe najugroženije, djeca rijetko imaju problema s novim koronavirusom, a u istraživanju je objašnjeno zašto je tako. Naime, djeca nisu toliko ugrožena i bolje podnose virus zašto što su konstantno izložena novim patogenima s kojima se do tada nisu susretali te se mogu bolje i uspješnije boriti protiv njih.



Prve infekcije koronavirusima koji izazivaju prehladu najčešće se događaju između 3. i 5. godine, a nakon toga ljudi se mogu zaraziti više puta, zbog čega virus konstantno kruži populacijom, no ljudi od njega više ne mogu postati bolesni. Sličan scenarij znanstvenici očekuju i od novog koronavirusa, koji bi na kraju mogao postati prijetnja jedino djeci mlađoj od 5 godina, no kao što je to i sada slučaj, ona vjerojatno neće imati simptome ili će imati simptome poput začepljenog nosa. Ništa što bi trebalo biti zabrinjavajuće.

Ukratko, znanstvenici predviđaju da bi ovaj oblik koronavirusa mogao postati endemski, odnosno virus koji će se širiti među manjim brojem ljudi i rijetko izazvati ozbiljnu bolest.

Izgledan scenarij, ali nema garancija

Kada bi se infekcija širila prirodnim putem, trebale bi godine da COVID-19 postane endemska bolest, pri čemu bi mnogi umrli, dok bi cjepivo to razdoblje moglo skratiti na pola godine do godinu.

I drugi znanstvenici s kojima su razgovarali novinari NY Timesa slažu se takvim scenarijem i naglašavaju kako se cijepljenjem ne bi trebala spriječiti infekcija i prijenos virusa, već bi ono trebalo spriječiti obolijevanje ljudi, tako da bi SARS-CoV-2 trebao i dalje kružiti svijetom, samo što više neće biti opasan.



Ipak, kako upozorava epidemiolog s Harvarda Marc Lipsitch, model koji je korišten u istraživanju polazi od pretpostavke da je novi koronavirus sličan kao i koronavirusi koji izazivaju prehladu, no to se možda ne pokaže točnim. Prema njemu jedan od potencijalnih scenarija jest da COVID-19 postane sezonska bolest poput gripe koja će ponekad biti blaga, a ponekad smrtonosnija, baš kao i gripa. Također, upozorio je i na nove varijante koronavirusa koje bi mogle zakomplicirati situaciju.

Iako su to sve potencijalni scenariji, i on smatra kako je ipak najveća vjerojatnost da će novi koronavirus postati poput prehlade te da neće biti opasan kao što je to danas. Nadamo se da su znanstvenici u pravu i da je kraj pandemije sve bliži.
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju