Nakon što je 28. svibnja započela posljednja faza kliničkog ispitivanja cjepiva koje su razvili Oxford i AstraZeneca, napravljena je pogreška vezana za doziranje kod oko 1500 sudionika testiranja. Nakon što su oni prijavili blaže nuspojave od očekivanih, znanstvenici s Oxforda shvatili su da su im dali manju prvu dozu od planirane. O tome su obavijestili britanska regulatorna tijela, nakon čega su istraživanje proširili s novom grupom sudionika koja je primila planiranu dozu cjepiva.

Sudionike istraživanja obavijestili su o promjenama u kliničkim istraživanjima, naglasivši da nisu sigurni koja je doza cjepiva najučinkovitija protiv bolesti COVID-19. No i te manje doze koje su pacijentima dali, stoji u pismu koji je potpisao Andrew Pollard, glavni istraživač s Oxforda, u okvirima su standardnih znanstvenih metoda koje se koriste u testiranjima. Pollard je napisao da je dio sudionika dobio određenu dozu cjepiva korištenjem jedne metode, dok će druga grupa dobiti dozu korištenjem druge metode.

U pismu ne stoji da je 1500 osoba primilo takvu (manju) dozu cjepiva zbog - pogreške, već se stekao dojam da klinička testiranja idu u potpunosti u skladu sa strogim pravilima. Također, nije spomenuto da su o svojoj pogrešci obavijestili regulatorna tijela.

Pismo koje je potpisao Pollard završilo je u rukama novinara Reutersa koji su se o cijeloj situaciju savjetovali s tri stručnjaka na području etike u medicini. Svi se slažu da istraživači možda nisu bili transparentni sa sudionicima istraživanja te su oni trebali u potpunosti biti obaviješteni o svim promjenama. Smatraju kako je poslano pismo napisano previše tehnički te da se u njemu trebalo jasno napisati zašto se uvodi nova kontrolna grupa, a to je zbog pogreške u doziranju zbog koje se nitko ne treba brinuti. Prema Emmi Cave sa sveučilišta u Durhamu, riječ je o potencijalnoj zlouporabi povjerenja jer sudionicima istraživanja nije jasno naglašen razlog uvođenja promjena.

Cjepivo Oxford/AstraZenece odobreno je u više zemalja, a odnedavno i u Europskoj uniji, no postoji nesigurnost o njegovoj učinkovitosti za starije osobe. Jedan od razloga te nesigurnosti jest i nedostatak važnih podataka iz kliničkih testiranja. Još u studenom iz Oxforda su objavili kako je učinkovitost cjepiva za osobe koje su primile smanjenu prvu dozu čak 90 posto, dok je za one koji su primili obje pune doze 62 posto. Na Reutersu kažu kako je kombinacijom tih podataka učinkovitost procijenjena na 70,4 posto, a u EU-u  procijenili su je na 60 posto.

No nevezano za greške pri doziranju i nedoumice o učinkovitosti, EU želi od Oxforda/AstraZenece dobiti što veću, odnosno ranije dogovorenu količinu cjepiva, ali prema posljednjim informacijama, umjesto prvotno planiranih 80 milijuna doza, građani EU-a trebali bi se u prvom valu zadovoljiti samo s 40 milijuna doza.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju