Iako takvi slučajevi nisu često zabilježeni, odnosno o njima se ne priča toliko u javnosti, prilikom unajmljivanja apartmana, soba ili kuća, nikada ne možete biti sigurni da negdje nije postavljena skrivena kamera koja će vas snimati ili čak uživo prenositi sve što radite. Oni koji imaju blagu paranoju oko toga možda će na put ponijeti posebnu opremu za detekciju skrivenih kamera, no u nekoj budućnosti takvu bi opremu mogli imati - svi.

Samoposlužna blagajna Kamere u trgovinama prepoznavat će koliko godina imaju kupci alkohola

Naime, znanstvenici iz Singapura pronašli su rješenje kako pretvoriti pametne telefone s ToF senzorima u uređaje koji mogu detektirati špijunske kamere. ToF senzori koji se nalaze u brojnim telefonima koriste se za opcije poput otključavanja lica, odnosno za snimanje fotografija sa zamućenom pozadinom. Oni emitiraju infracrvene zrake i mjere udaljenost od predmeta na temelju refleksije te zrake. Svjetlost koju emitiraju stvara karakterističan odsjaj na leći i zahvaljujući njemu može se pronaći špijunska kamera.

S obzirom na to da ToF senzori ipak nisu napravljeni s tom namjenom, znanstvenici su morali napraviti posebnu aplikaciju s kojom su prilagodili senzore da budu uspješniji u pronalaženju špijunskih uređaja. Tako su dodali poseban pametni sustav koji korisnike upozorava na optimalnu udaljenost prilikom skeniranja objekta te su dodali posebne filtre i primijenili tehnologiju kako bi prepoznali kamere u različitim uvjetima, odnosno kako druge objekte ne bi lažno prikazali kao kamere.

Treba naglasiti kako je rezolucija i preciznost današnjih ToF senzora i dalje premala da bi se mogli uspješno koristiti za prepoznavanje špijunskih uređaja, no s daljnjim napretkom tehnologije možemo očekivati da će se s vremenom aplikacija koju su razvili znanstvenici iz Singapura pojaviti u App Storeu i Googleu Play.

Mikroskopska kamera Razvijena mikroskopska kamera veličine zrna soli, njezine fotografije su zapanjujuće kvalitete

A koliko je njihova aplikacija u kombinaciji s naprednom tehnologijom precizna govore podaci testiranja te tehnologije. Naime, ona se pokazala uspješnom u skoro 90 posto slučajeva, dok je udio lažno pozitivnih rezultata bio nešto veći od 15 posto. S druge strane, korištenje specijaliziranih detektora pokazalo je puno lošije rezultate - u dva skeniranja prepoznali su samo 62, odnosno 58 posto skrivenih kamera, uz lažne pozitivne rezultate od 27 i 35 posto.

Izvor: Kaspersky blog
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju