Drugog dana konferencije Advanced Technology Days vjerojatno najviše pažnje privukao je panel "Život u open-source svijetu", na kojem su sudjelovali Tomislav Tipurić iz Microsofta, Tomislav Capan iz Octobita, Igor Rončević iz AVL-a te Vedran Vučetić iz kompanije Constructor.io, uz moderiranje Domagoja Pavlešića. Tijekom sat vremena zanimljive i žive rasprave dominirale su tri teme – Microsoft i njegova sve veća uloga u open-source svijetu, kapitalizacija open-sourcea te njegova sigurnost.
Tomislav Tipurić govorio je o načinu na koji je open-source promijenio smjer kompanije, no napomenuo je kako, iako danas postoji percepcija da su promjene i otvaranje prema open-source nastale posljednjih godina s dolaskom Satye Nadelle na čelo kompanije, prava je istina da je temelje otvorenom kodu u kompaniji udario Bill Gates još 2008. godine. Dodao je da danas gotovo sve tehnologije i proizvodi koje dolaze iz Microsoftova idu u open-source.
Open-source sve se češće koristi i u automobilskoj industriji
U Microsoftu su svjesni da su i dalje na lošem glasu u dijelu open-source zajednice zbog ranijeg odnosa prema Linuxu, koji je bivši CEO Ballmer nazvao rakom koji se širi. To se odnosilo na vrijeme dok se prodavala licenca te je open-source utjecao na prihod i profit, ali u cloudu nema prodaje licenci, već servera, izvršavanje softvera itd.
Rasprava se nastavila o negativnom raspoloženju i odbojnosti (Tipurić je čak spomenuo i mržnju) dijela kompanija prema Microsoftu zbog te spomenute prošlosti vezane za open-source, no takvo se raspoloženje mijenja, pri čemu je Igor Rončević naglasio da ne poznaje nikoga tko mrzi Microsoft, već je problem malo drugačiji: "Imate problem s povjerenjem. To je stvar. Ne mrzim te – ne vjerujem ti. Imate prošlost koja nije najsjajnija i najbajnija."
Što se open-sourcea u automobilskoj industriji tiče, Rončević je rekao da on dugo nije bio prihvaćen, no i tu se situacija mijenja posljednjih godina, prvenstveno zbog kompleksnosti posla, pa danas i konkurenti međusobno surađuju.
Open-source nije besplatan
Govoreći o zarađivanju na open-sourceu, nabrojeni su neki modeli kapitalizacije te su se panelisti složili da se danas ne zarađuje od samog koda, već od softvera kao usluge.
Tomislav Capan istaknuo je da je radni sat inženjera u open-sourceu mnogo skuplji te se zarađuje s uslugama i servisima koji kompanije pružaju, a ne sa samim kodom, dok je Vedran Vučetić iznio dva konkretna primjera koja odlično funkcioniraju. Jedan je situacija u kojoj je proizvod open-source i može se koristiti u nekomercijalne svrhe, ali postoji licenčni model koji je za komercijalne svrhe, dok se druga odnosi na softver koji može biti besplatan, a naplaćuju se iz nekih dodatnih vrijednosti poput plug-inova.
Zanimljiva je percepcija kako je open-source besplatan, komentirao je Rončević: "Nije, zaista nije. Kod vam je dostupan i vi s njim možete raditi što hoćete", ali open-source košta jako puno, a konzultanti su skupi.
Posebno je važno pitanje sigurnosti open-sourcea, kontrole koda te njegova održavanja – ljudi se često oslanjaju na samu zajednicu, no problem je ako netko s "lošim namjerama" promijeni kod.
Upravo je na naglasak na sigurnosti odnosno nesigurnosti bio velik dio strategije Microsofta pri komunikaciji s velikim kompanijama i državnim institucijama krajem 90-ih i početkom 2000-tih godina – nagovarali su ih na korištenje provjerenog Microsoftova softvera umjesto open-sourcea.
Tvrdili su tada da je ovakav softver nesiguran i nikada se ne može znati tko je napisao koji komad koda, komentirao je sigurnost open-sourcea Tipurić.
