Jedan od pionira tehnologije virtualne stvarnosti, Jaron Lanier, ujedno je i jedan od najvećih kritičara Silicijske doline. Do sad je svoje mišljenje iznio o cijelom nizu tehnoloških (i manje tehnoloških tema), a u intervjuu za Guardian osvrnuo se na najnoviju opsesiju tehnološke industrije - umjetnu inteligenciju.
Tako je u intervjuu rekao kako misli da su pitanja o tome hoće li umjetna inteligencija preuzeti svijet - smiješna.
Ideja da će umjetna inteligencija nadići ljudske sposobnosti je smiješna, jer je napravljena od ljudskih sposobnosti, smatra Lanier i odbacuje teorije prema kojima je samo pitanje vremena kad će nas umjetna inteligencija prestići.
Za Laniera ta usporedba je kao uspoređivanje čovjeka i automobila.
To je kao da kažete da automobil može ići brže nego čovjek. Naravno da može, ali to ne znači da ćemo reći da je automobil brži trkač od čovjeka, objašnjava.
Iz moje perspektive, nije opasnost u tome da će neki izvanzemaljski entitet progovoriti kroz našu tehnologiju, preuzeti ju i uništiti nas. Za mene je opasnost u tome da ćemo zbog tehnologije postati nerazumljivi ili ludi, pojašnjava svoje stajalište Lanier.
Smatra da, što je tehnologija sofisticiranije, to je naša odgovornost da se ponašamo odgovorno, moralno i čovječno - veća.
Ipak, nije sve crno. Vjeruje da chatbotovi poput ChatGPT-a i Badra mogu promijeniti digitalni svijet. Do sad je primarna uloga algoritama umjetne inteligencije bila odabrati koji video želimo vidjeti na YouTubeu ili čiju objavu ćemo vidjeti na društvenim mrežama. Lanier vjeruje da nas je to učinilo lijenima i nezinteresiranima.
Prije smo odlazili u knjižare ili trgovine pločama i gledali što se nudi. Bili smo direktno povezani s izborom koji je bio puno veći u odnosu na ono što nam se danas nudi kroz filter kojim netko drugi upravlja, smatra Lanier.
Upravo bismo tu trebali zadržati lucidnost, da ne ograničavamo vlastite izbore i ne postanemo robovi algoritma.
Zanimljivo, Lainer već dugo smatra da je internet "izvor svih zala". Kako pojašnjava, ljudi su željeli da sve bude besplatno - informacije, glazba, prijateljstvo, no kapitalizam tako ne funkcionira. Stoga su ljudi postali - proizvod čiji se podaci prodaju trećim stranama.
Ne iznenađuje što smatra da je TikTok opasan i trebalo bi ga zabraniti.
Kinezi ga kontroliraju i, ako se pojavi potreba, cijeli niz groznih taktika bi se mogao upotrijebiti na njemu. Mislim da to nije prihvatljiv rizik, ističe Lanier iako nije pojasnio o kakvim to taktikama priča.
S druge strane, smatra da je Twiter na površinu izvukao najgore od ljudi.
Ima sposobnost pretvaranja ljudi koji su jasni pojdinci u istu osobnost, optimiziranu prema Twitterovim algoritmima. Ta je osoba nesigurna i nervozna, fokusirana na osobne manjkavosti i netolerantna prema tuđim pravima. Primjer koji koristim su Trump, Kanye i Musk (koji sad posjeduje Twitter). Prije 10 godina oni su bili različite osobnosti. No, sad kao da su se spojili u jednu veoma sličnu osobnost - onu koju razvijate ako provedete previše vremena na Twitteru... Od samog sam početka tvrdio da su društvene mreže glupost, dodaje Lanier.
A sve je zapravo počelo prije više od 30 godina, s rastom popularnosti interneta.
Napisao sam nešto što opisuje ono što mi danas nazivamo botovima i kako će se to pretvoriti u agente za manipulaciju. A to sam napisao početkom 90-ih kad je internet tek bio u začetku, prisjeća se Lanier.
Upravo bi to chatbotovi poput Barda i ChatGPT-a mogli promijeniti.
Ako chatbotu postavite pitanje o stanju u londonskom javnom prijevozu, svaki ćete put dobiti drugačiji odgovor, a onda je na vama da odaberete. Odjednom je ova ideja prema kojoj računalo pokušavamo napraviti što slijčnije ljudima je otišla toliko daleko da je prirodno nadrasla iluziju monolitske istine interneta ili umjetne inteligencije. To znači da postoji određeni izbor, dodaje Lanier.
No, kakva je budućnost umjetne inteligencije? Hoće li nas zamijeniti na poslu? Lanier smatra da to ovisi o tome kako koristimo tehnologiju.
Postoje dva smjera u kojima bi se tvari mogle razvijati. Jedan je da se pravimo kako je chatbot stvaran, kao osoba, a da bismo tu iluziju održali, pažljivo ćemo zaboraviti na to kakvi su izvori korišteni za stvaranje tog chatbota. Drugi je način da pažljivo pratimo otkud izvori dolaze. To stvara osjećaj odgovornosti i čini stvari boljima. To bismo mogli nazvati dignitetom podataka, predlaže Lanier.
Međutim, postoji i "najgori scenarij" prema kojem se umjetna inteligencija koristi kako bi se lažne vijesti stvorile još brže, jeftinije i što više proširile.
To je kombinacija koja bi mogla dovesti do našeg izumiranja, upozorava Lanier.
Izvor: The Guardian
