Veliki novi britanski znanstveni projekt ima za cilj izgraditi dio ljudskog genoma potpuno od nule. Inicijativa, poznata kao projekt Sintetički ljudski genom (SynHG), pokušat će dizajnirati i sastaviti potpunu sintetičku verziju jednog ljudskog kromosoma.
Projekt podržava zaklada Wellcome s iznosom od oko 12 milijuna eura. Tim znanstvenika sa sveučilišta Oxford, Kent, Manchester, Cambridge i Imperial College London digitalno će isplanirati cijeli DNK slijed jednog kromosoma, što čini oko 2% ljudskog genoma, te ga zatim konstruirati u laboratoriju pomoću umjetne inteligencije i robotskih sustava.
Molekularni biolog Jason Chin, koji vodi projekt i povezan je s Tehnološkim institutom Ellison i Sveučilištem Oxford, rekao je da bi ovaj rad mogao transformirati način na koji razumijemo i oblikujemo ljudski DNK.
Mogućnost sinteze velikih genoma, uključujući genome ljudskih stanica, mogla bi preobraziti naše razumijevanje biologije genoma i duboko promijeniti horizonte biotehnologije i medicine. Projektom SynHG gradimo alate koji će sintezu velikih genoma učiniti stvarnošću, rekao je.
Genetičar Robin Lovell-Badge s Instituta Francis Crick, koji nije uključen u projekt, rekao je da podržava navedeni cilj projekta. Nešto možete uistinu razumjeti tek kada ga uspijete izgraditi od nule, rekao je. No, upozorio je da je potpuna sinteza još dalek cilj.
Iako je malo vjerojatno da će trenutni projekt dosegnuti tu razinu, možda će jednog dana biti moguće stvoriti sintetičke stanice koje se mogu učinkovito uzgajati u laboratoriju. Međutim, nema nikakvog prijedloga za stvaranje sintetičkih ljudi. Nemamo pojma kako to učiniti, a vrlo vjerojatno bi bilo i krajnje nesigurno, dodao je.
Znanstvenici iz navedenog projekta kažu da surađuju s akademskom zajednicom, civilnim društvom i industrijom kako bi se riješila etička pitanja. Sarah Norcross, ravnateljica Zaklade za edukaciju o genetici (Progress Educational Trust), naglasila je važnost otvorenog dijaloga.
Moramo prepoznati da ovakva istraživanja nisu bez kontroverzi, i da je ključno da istraživači i javnost budu u međusobnoj komunikaciji. Javnost mora imati jasno razumijevanje o čemu se ovdje radi, dok znanstvenici i financijeri moraju dubinski razumjeti u kojem smjeru javnost želi da ova znanost ide, rekla je.
Izvor: Science Alert
