S novim bankarskim uslugama i digitalnim bankama poput Revoluta, beskontaktnim plaćanjem i mogućnošću plaćanja putem pametnih telefona, sve je veći broj ljudi koji više i ne dižu gotovinu s bankomata, već većinu transakcija obavljaju putem mobitela ili barem putem bankovnih kartica. No iako je ta brojka svakim danom sve veća, kada je Hrvatska u pitanju, keš je i dalje kralj te je gotovina puno više zastupljena u svakodnevnim transakcijama u odnosu na kartice i mobilno plaćanje.
O tome su na jučerašnjem panelu u sklopu konferencije Shift Money razgovarali predstavnici dvije hrvatske banke – Luka Tomašković iz Zagrebačke banke te Dejan Donev iz Erste banke koji vodi projekt KEKS Paya, konzultant iz KPMG-a Daniel Lenardić te Elena Lavezzi iz sve popularnijeg Revoluta. Panelom je moderirao Nikola Pavešić iz Nikkeija.
Dominacija gotovine
Na početku panela Pavešić je, na temelju nedavnog iskustva iz Singapura, rekao kako bi pojam cashsless, odnosno društvo u kojem apsolutno nema gotovine mogli zamijeniti s pojmom cashlight u kojem dominira plaćanje karticama, mobilnim uređajima te online plaćanje, no i dalje se povremeno koristi gotovina.
Na pitanje što za njih znači društvo bez gotovine, najbolji odgovor dao je Donev koji je opisao svoje iskustvo iz Kopenhagena – prilikom kupovine na tržnici, prodavačica trešanja na papiru je imala napisan jedan broj. Taj broj kupci upišu u mobilnu aplikaciju, zajedno s cijenom i jednim dodirom prsta napravljena transakcija – brzo, jednostavno i bez ikakve potrebe za korištenjem gotovine.
Svi su se složili kako je situacija radikalno drukčija u velikim gradovima i manjim mjestima i ruralnim dijelovima zemlje, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim dijelovima svijeta. Različiti su razlozi zbog kojih Hrvatska zaostaje kada je u pitanju bezgotovinsko plaćanje. Jedan od tih razloga su i navike ljudi, pogotovo onih starijih koji cijeli život plaćaju gotovinom te tako imaju nekakav osjećaj kontrole, a neke se ljude još mora naučiti korištenju bankomata.
Bezgotovinsko plaćanje danas najčešće koriste mladi profesionalci i ljudi u gradovima, a što se ruralnih dijelova tiče u kojima danas vlada gotovina, u tim bi se dijelovima zemlje čak mogla preskočiti plastika te bi ljudi keš mogli zamijeniti ne s karticama, već odmah s telefonima i mobilnim plaćanjem. Jedan od načina na koji bi se to mogli dogoditi jest ako se ljudima na konkretnim i korisnim primjerima pokaže zašto je bolje plaćati mobitelom, umjesto novcem. Npr. kada bi im se omogućilo da prijevoz umjesto gotovinom (vađenje novca iz novčanika, brojanje novca, davanje novca vozaču pa čekanje da vrati ostatak itd.) plaćaju samo s dva dodira prstom po ekranu. Također, potrebno im je dati i neke dodatne mogućnosti poput skupljanja loyality bodova i slično, dakle nešto što nemaju kada plaćaju kešom.
Pozitivni primjeri iz Hrvatske
Lavezzi je komentirala kako bezgotovinske transakcije sve više prihvaćaju i korisnici i trgovci koji sada primaju kartice i mobilne uređaje i za male transakcije, što do prije par godina nje bio slučaj. Također, praksa je pokazala da se korisnici mogu lakše promijeniti od pružatelja usluga tako da dio razloga za tu situaciju leži i na trgovcima i bankama. Ako korisnicima pružite kvalitetne usluge koje će im pomoći u rješenju nekog problema, oni će prihvatiti i početi koristiti takve usluge.
Primjer takve usluge u Hrvatskoj je KEKS Pay koji je korisnike osvojio upravo činjenicom da im je riješio jedan veliki problem – dijeljenja troškova računa za ručak, večeru i slično. Također, osim rješavanja sama problema, veliku ulogu u prihvaćanju KEKS-a imaju i dizajn aplikacije te jednostavnost njena korištenja.
Luka Tomašković smatra da je čest problem natjerati ljude na preuzimanje aplikacija, a prednost Zagrebačke banke jest što su rano krenuli sa svojom prvom mobilnom aplikacijom te su tijekom godina skupili jako veliki broj korisnika. Tim korisnicima sada je jednostavno pružiti nove usluge s jednostavnim nadogradnjama i oni će ih početi koristiti jer su im aplikacije već dostupne na telefonima.
Uspjeh Revoluta
Govoreći o mobilnom plaćanju i mobilnim aplikacijama, Elena Lavezzi govorila je o Revolutu i razlozima uspjeha kompanije čija je usluga sve popularnija i u Lijepoj Našoj. Vrijednost kompanije danas iznosi oko 1,7 milijardi dolara, a dvije su stvari posebno zanimljive oko Revoluta – kako je riječ o digitalnoj banci, nemaju niti jednu jedinu fizičku poslovnicu te sve do nedavno uopće nisu koristili marketinške aktivnosti, a uspjeli su do tada prikupiti čak 7 milijuna korisnika. Ključ je bio u tome, objasnila je Lavezzi, što je proizvod bio tako dobar da su ga ljudi masovno preporučivali drugima i samo na taj način broj korisnika u Hrvatskoj porastao je s 20 tisuća u svibnju na više od 70 tisuća danas.
Osnova ideja Revoluta bio je razvoj servisa s kojim će korisnici s jednog mjesta jednostavno moću upravljati svojim financijskim životima, bez potrebe za plaćanjem nepotrebnih visokih bankarskih naknada i uz brojne inovativne usluge dotad nepoznate korisnicima bankarskih aplikacija (kartica se može blokirati direktno iz aplikacije, nakon svake kupovine dobije se obavijest o potrošnji itd.)
Također, najavila je i novi proizvod koji bi mogao imati veliki broj korisnika, a to je kartica za djecu koja će za mlade označiti prvi korak u svijet financija te će im omogućiti lakše kupovanje putem interneta, no uz prvotno dopuštenje roditelja, tako da neće moći potrošiti novac dok im roditelji to ne omoguće.
Fintech kompanije i tradicionalne banke
Razlika između fintecha i digitalnih banaka te velikih tradicionalnih banaka je u činjenici što je digitalnu banku, poput Revoluta, puno lakše podići od nule, nego cijelu bankarsku infrastrukturu koja je za današnje doba zastarjela, prilagoditi novim tehnologijama. Ipak, tradicionalne banke shvatile su prijetnju fintecha koji im uzimaju korisnike i prikupljaju njihove podatke koje će poslije moći koristiti u drugim bankarskim uslugama (npr. u posuđivanju novca, što je usluga u kojoj i dalje dominiraju tradicionalne banke) pa su počele ulagati sve veće resurse u digitalne tehnologije te čak kupuju fintech kompanije i surađuju s njima.
Trenutačno se vodi neka vrsta utrke između fintecha i banaka te je pitanje mogu li tehnološki startupovi i digitalne banke privući veliku bazu klijenata, prije nego banke implementiraju nove i inovativne digitalne tehnologije, objasnio je stanje na tržištu Dean Donev. Dodao je da tako banke guraju finteche na širenje portfelja proizvoda, dok fintech kompanije banke guraju na inovacije u tehnologije i bolje korisničko iskustvo, što je odlična stvar za jednu i drugu stranu, kao i za same korisnike.
