Hrvati sve više postaju digitalna nacija. Uz to što se gotovo ne odvajamo od svojih pametnih telefona i računala, sve češće koristimo i digitalne usluge. Ali, očekivano, žeimo da ih bude još više te da budu što je moguće jednostavnije i dostupnije. 

To su ukratko rezultati najnovijeg izdanja istraživanja MasterIndex. Provenedno u Hrvatskoj pokazalo je kako gotovo svi sudionici istraživanja, njih 95%, koriste pametni telefon i to u prosjeku dnevno čak 4,6 sati. Laptop koristi 81% ispitanika i to u prosjeku 2,5 sata na dan, dok pametni televizor koristi 61%, a osobno računalo 53% ispitanih. U porastu je broj korisnika pametnih satova, pametnih televizora i bežičnih zvučnika/slušalica.

Digitalizacija poslovanja, ilustracija - 1 Digitalna ekonomija mijenja način na koji radimo, ali i koristimo tehnologije

Digitalne usluge koje koristi najviše ispitanika su aplikacije za online chat (npr. Skype, Viber, Whatsapp, Facebook Messenger), koje koristi 86% ispitanih. Slijedi online kupnja, korištenje e-maila, društvene mreže te pretraživanje interneta. Važno je napomenuti da se sve te aktivnosti (osim online kupnje) prakticiraju svakodnevno. Osim platne kartice, 70% ispitanika koristilo bi za plaćanja mobilni telefon. Kada govorimo o metodama autentifikacije, većina ljudi preferira korištenje PIN-a, a slijedi skeniranje otiska prsta.

Prema percepciji sudionika u istraživanju, zadovoljstvo digitalizacijom nije se osjetno mijenjalo te je na istoj razini kao i prošle godine, a kao tri prioritetna segmenta u kojima bi htjeli vidjeti više inovacija I digitalnih usluga su zdravstvo (71%), obrazovanje (50%) te javna uprava (49%).

No, zato je sektor online trgovine itekako profitirao. U usporedbi s godinom ranije, ali i s proljećem ove godine, učestalost korištenja kartica za online kupnju je u porastu. Naime, 89% ispitanika koristi karticu za online kupnju, a najnoviji podaci pokazuju da sada više ljudi kupuje online barem jednom mjesečno. Češće od prosjeka kartice za online kupnju koriste osobe s većim primanjima pa tako među osobama s primanjima većim od 12.000 kuna njih čak 99% čini to barem povremeno, a 37% svaki tjedan. Tko se gotovo nikad ne koristi karticama za online shopping? To su uglavnom ispitanici stariji od 50 godina te oni koji nemaju primanja.

E-learning, ilustracija Kako potaknuti zaposlenike na usvajanje novih, digitalnih vještina? Uz pomoć personaliziranih programa, umjetne inteligencije i pametnih aplikacija

Kad je riječ o navikama vezanim uz online kupnju, najpopularniji proizvodi kod većine ispitanika su odjeća, elektronika i proizvodi za kućanstvo, primjerice namještaj, alati i slično. Najveći porast u online kupnji u usporedbi s podacima za prošlu godinu zabilježen je u segmentu odjeće, kozmetike i hrane – i to ne samo prehrambenih proizvoda, nego i gotovih obroka. S druge strane, negativni učinci pandemije najviše su imali utjecaja na online kupnju usluga u području kulture.

Gotovo polovina sudionika u istraživanju u podjednakoj mjeri kupuju u stranim i domaćim online trgovinama. Kao glavne razloge za online kupnju navode uštedu vremena (68%), dostupnost trgovina 24/7 (65%) te bolju ponudu proizvoda i usluga (61%). Kao razlog za online kupnju, navode još i prihvatljivije cijene, akcije i popuste, činjenicu da neke stvari mogu kupiti isključivo online, kao i mogućnost dostave na kućnu adresu ili na posao.

Za kupnju online se najčešće koriste debitne i kreditne kartice, a zanimljive su regionalne posebnosti: Istrijani odskaču od prosjeka kad je riječ o plaćanju kreditnim karticama, Zagrepčani izbjegavaju plaćati pouzećem, dok se na rate češće odlučuju ispitanici iz Like i Sjeverne Hrvatske. Pritom podatke o kartici u online trgovinama najčešće pohranjuju ispitanici s višim primanjima.

Digitalizacija Svi govore o digitalizaciji, no kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje EU?

Račune ispitanici najradije plaćaju online (87%), ponajprije putem mobilnog bankarstva (54%) ili internetskog bankarstva (36%). Svega 13% ispitanih računa plaća izravno u poslovnicama, nešto češće oni iz Dalmacije i Like.
Kao uređaj koji ne ispuštamo iz ruku, mobilni telefon se koristi i za plaćanje. Tako putem mobitela uz kartično plaćanje kupuje 26% ispitanih, a uz naplatu preko računa mobilnog telefona 31%. SMS porukom plaća 65% ispitanika, a mobilni novčanik koristi 12% njih.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju