Projekt „Uspostava Centra dijeljenih usluga“ koji je tijelima javnog sektora putem „oblaka“ omogućio korištenje zajedničke, pouzdane i skalabilne IKT infrastrukture i dijeljenih usluga, što ujedno znači jeftiniju i učinkovitiju javnu upravu, veći broj digitalnih usluga javne uprave, bolju povezanost baza i registara, upravljanje i vođenje troškova s jednog mjesta, sigurniju i bržu razmjenu podataka, bolju komunikaciju među tijelima javne vlasti i brži pristup najnovijim tehnologijama, službeno je predstavljen javnosti na konferenciji u Zagrebu.
Kako je istaknuto na predstavljanju, projekt „Uspostava Centra dijeljenih usluga“ jedan je od ključnih projekata Vlade Republike Hrvatske i SDURDD-a, čija vrijednost iznosi 47.909.486,58 eura, od čega je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj sufinancirala projekt u iznosu od 40.723.063,60 eura.
Danas svjedočimo uspostavi centralizirane državne informacijske infrastrukture, projekta koji je ključan za budućnost Hrvatske i našu konkurentnost, temelj novog standarda odnosa građana i javne i državne uprave te alat za provođenje reformi. Projekt je to koji državi i njenim građanima otvara nove mogućnosti, perspektive i standarde o kojima se do sada pričalo – a sada ih u stvarnosti koristimo. Ovim projektom dovršavamo prvu fazu digitalne transformacije javne uprave, rekao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Centar dijeljenih usluga nudi infrastrukturne, tehničke i poslovne usluge korisnicima iz javnog sektora kao što su ministarstva, tijela javne vlasti, agencije, bolnice i zdravstvene ustanove, lokalna i područna samouprava. Iako nemaju izravan dodir s Centrom dijeljenih usluga, koristi od njegove uspostave imaju i građani te poslovni korisnici, budući da im digitalizirane institucije omogućuju brojne javne elektroničke usluge i smanjuju potrebu odlaska na šaltere.
Četiri godine od početka projekta možemo reći kako smo premašili ključne pokazatelje uspješnosti jer CDU ima više od 300 korisnika, državna sabirnica korisnicima nudi 34 integrirana registra i 94 servisa koje koristi više od 160 institucija, a to je tek početak. Na ovaj način osigurana je digitalna razmjena podataka koji su se do sada prenosili papirnatim putem. Posebno je važno istaknuti sigurnost podataka u državnom oblaku jer platforma CDU zadovoljava i najstrože standarde sigurnosti, rekao je Gršić.
APIS IT-evi stručnjaci dizajnirali su i implementirali cijeli sustav, a ukupni kapaciteti CDU platforme danas obuhvaćaju 37.840 vCPU, 154 TB RAM, 15.5 PB prostora za pohranu te više od 4.500 virtualnih poslužitelja. Uz najvišu razinu kibernetičke sigurnosti, više podatkovnih centara kojima upravlja APIS IT osiguravaju i visoku dostupnost, odnosno automatski oporavak od bilo kakvog ispada na jednoj od lokacija bez gubitka podataka.
Dodatnu vrijednost projektu, istaknuto je na konferenciji, daje i uspostava državne sabirnice kao sustava za automatiziranu razmjenu podataka između tijela državne uprave. Samo u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je 100 milijuna transakcija, a očekujemo da će se, zahvaljujući novim servisima, do kraja godine taj broj udvostručiti. Uz ključne pokazatelje uspješnosti, upravo je to jedan od najznačajnijih rezultata projekta jer pokazuje da 100 milijuna puta službenici nisu morali tražiti ili izdati potvrde u papirnatom obliku.
U situaciji u kojoj mnoge zemlje, pa i članice Europske unije, posežu za gotovim rješenjima velikih svjetskih dobavljača i njima povjeravaju upravljanje svojim cloudom, ponosni smo što smo u Hrvatskoj izgradili ovakve kompetencije i zadržali radna mjesta visoke vrijednosti u javnom IT sektoru. Model CDU-a izaziva dosta interesa i kod drugih europskih zemalja koje se suočavaju s izazovima jačanja digitalne neovisnosti, istaknuo je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a.
Putem sredstava osiguranih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. Centar dijeljenih usluga će se i dalje razvijati te prilagođavati najnovijim tehnologijama. Uspostavljanjem pet novih funkcionalnosti i dodatnih infrastrukturnih resursa do 2026. te predstojećim zakonskim promjenama, dodatno će se proširiti krug korisnika.
Iskustvo koje smo stekli u pripremi i provedbi ovog zahtjevnog projekta otvorilo je vrata aktualnim i budućim velikim projektima digitalizacije, kao što je projekt digitalne transformacije Porezne uprave. Uz sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a uskoro iz Programa Konkurentnosti i kohezije, Hrvatsku do 2030. čeka prava eksplozija projekata koji će preobraziti našu javnu upravu i učiniti je modernim digitalnom servisom za građane i gospodarstvo, zaključio je Bilić.
