Pregovori između Vijeća Europe, Europske komisije i Europskog parlamenta oko usuglašavanja teksta Direktive o autorskim pravima još uvijek traju, a hoće li se i nastaviti ovisi o današnjem glasanju.
Podsjetimo, pregovori su 18. siječnja zaustavljeni nakon što se cijeli niz članica EU-a (među kojima i Hrvatska) pobunio protiv teksta članka 13. koji bi uveo filtre i cenzuru u objave na internetu.
Točnije, problem je nastao u načinu na koji bi se ti filteri provodili, odnosno tko bi trebao točno instalirati filtre. Francuska smatra da bi sve internetske platforme, bez obzira na veličinu, trebale biti odgovorne za sadržaj koji njihovi korisnici objavljuju te bi trebale filtrirati sadržaj kako se ne bi neovlašteno objavljivao sadržaj koji je zaštićen.
S druge strane, Njemačka smatra da se filtri ne bi trebali primjenjivati na sve. Tako smatraju da kompanije s manje od 20 milijuna eura prihoda u godini ne bi trebale instalirati filtre. Njemački prijedlog tako bi od filtriranja sadržaja izuzeo male tvrtke i startupove.
No borci za slobodu interneta smatraju da je novi dogovor koji su Njemačka i Francuska postigle još gori od bilo koje ranije verzije famoznog članka 13.
Kako je na svom blogu istaknula europarlamentarka Julia Reda, novi prijedlog kaže da bi filtre trebali koristiti svi osim tvrtki koje su mlađe od tri godine, imaju godišnji prihod manji od 10 milijuna eura i imaju manje od 5 milijuna jedinstvenih posjetitelja mjesečno.
Problem je što bi i ostale tvrtke koje ispunjavaju kriterije za iznimku od filtra morale dokazati da su napravile "sve što je u njihovoj moći" kako bi kontaktirale s nositeljem autorskog prava i od njega dobile pravo na korištenje materijala.
Nemoguć zadatak, ističe Reda te dodaje, u praksi sve stranice i aplikacije u kojima korisnici mogu dijeliti sadržaj će vjerojatno biti prisiljene prihvatiti bilo kakvu licencu kakvu im nositelj autorskog prava ponudi, bez obzira na to koliko su uvjeti nepovoljni i bez obzira na to žele li oni uopće da taj materijal bude na njihovoj platformi.
Ako takav prijedlog danas ipak prođe na Vijeću Europe, finalna odluka donosit će se u Parlamentu u ponedjeljak 11. veljače.
Google upozorava: Naštetit ćete medijskim stranicama
I dok se čeka konačni rezultat pregovora, oglasili su se iz Googlea koji se protivi uvođenju bilo kakvih filtara i cenzure.
Googleov stariji potpredsjednik za opće poslove Kent Walker u blogu objavljenom na Googleovim stranicama upozorio je kako bi sporni članci 11 (uvođenje poreza na linkove) i 13 (uvođenje filtera) mogli imati katastrofalne učinke na kreativnu industriju u Europi.
Upozorava kako bi medijske internetske stranice mogle doživjeti pad broja posjetitelja od čak 45 posto ukoliko se Google i druge tražilice budu morale pridržavati Direktive kakav je sad predložena.
Naš je eksperiment pokazao da bi se u tom slučaj brojni korisnici okrenuli stranicama koje nisu medijske, društvenim platformama i stranicama za dijeljenje video sadržaja, piše Walker i dodaje da bi se u tom slučaju čak povećao broj pretraživanja na Googleu jer bi korisnici tražili alternativne načine informiranja.
No Walker nije samo upozoravao na probleme već je predložio i rješenje.
Postoji bolji način. Umjesto općeg pravila koje bi zabranilo korištenje čak i individualnih riječi ili veoma kratkih isječaka bez potpisanog ugovora, članak 11 trebao bi dopustiti dijeljenje činjenica i korištenje tradicionalnih ograničenih pregleda - bilo da se odnose na tekstualne isječke ili druge vizualne forme poput fotografija - koji bi pružili potreban kontekst za korisnike interneta, ističe Walker.
Upozorava da ako jedini kriterij za prikazivanje vijesti bude plaćanje licence to neće biti dobro ni za korisnike ni za male izdavače.
Dodaje i kako se ovdje ne radi o velikim tehnološkim kompanijama, već o svima jer je čak 4,5 milijuna ljudi potpisalo peticiju na Change.org i zatražilo od zakonodavaca da još jednom razmisle o Direktivi.
Svi se slažu da su ulozi visoki i da su detalji presudni... Pozivamo političare da slušaju njihove ideje i da pronađu rješenje koje promiče, a ne ograničava kreativnu industriju, piše na kraju Walker.
Protiv ovakve Direktive i udruge novinara
Protiv novog prijedloga Direktive glas su podigle i najveće europske udruge novinara okupljene u International and European Federations of Journalists. Pozvali su institucije EU da odbace promjene i prijedloge koji bi ograničili naknadu koju bi izdavači davali autorima.
Upozoravaju kako se novim prijedlogom stvaraju podjele među autorima na one koji će dobiti naknadu i one koji neće jer imaju takav ugovor s izdavačem da autorska prava nisu njihova nego izdavača.
Takvi diskriminirajući prijedlozi u članku 11. oduzimaju autorima u novinskom sektoru bilo kakvu nadu da će dobiti pravednu i proporcionalnu naknadu za svoj rad. Stvaraju sustav u kojem snažni izdavači prisiljavaju zaposlene i slobodne novinare da potpišu ugovore u kojima se odriču svojih prava, napominju iz IFJ i EFJ.
Stoga pozivaju Europski parlament, Vijeće Europe i Europsku komisiju da se založi za novinarstvo i demokraciju u Europi i uklone bilo kakve iznimke i restrikcije na novinarska prava za pravičnu naknadu.
