Prpić, Cvetojević i Barančić skeptični prema prvom VC fondu kojeg želi osnovati naša Vlada

Prije nekoliko dana pisali smo o pokretanju prvog hrvatskog VC fonda putem kojeg Hamag-Bicro želi osigurati 200 milijuna za startupe, no priča nije tako sjajna kako se na prvu čini.

Saša Fišter sasa@zimo.co | 28.07.2014. / 15:19

Prpić, Cvetojević i Barančić skeptični prema prvom VC fondu kojeg želi osnovati naša Vlada

Prije nekoliko dana pisali smo o pokretanju prvog hrvatskog VC fonda putem kojeg Hamag-Bicro želi osigurati 200 milijuna za startupe, no priča nije tako sjajna kako se na prvu čini. 

Imati startup danas je veliki izazov, jer i taj mali startup se mora na neki način financirati. I dok čitamo brojne uspješne priče iz svijeta, pa čak i iz Hrvatske, malo je sretnika koji osiguraju investicije za svoj daljnji rast, i to većinom govorimo o stranom kapitalu. 

Vladin plan da otvori prvi hrvatski VC fond na prvu izgleda zanimljiva ideja, no pitanje se postavlja postoji li dovoljno relevantni kadar za vođenje takvih sektora? Imamo li u Vladi ljude koji razumiju startup ekonomiju?  

Neka pitanja potražili smo kod uspješnih hrvatskih poduzetnika, Hrvoje Prpića, Saše Cvetojevića i Mihovila Barančića, ljudi iza kojih stoji nekoliko godina rada sa startupima. 

Mihovil Barančić smatra da je pokretanje VC fonda od strane Vlade moguće, te kako će iduće godine čak i napraviti nešto. “Nepopravljivi sam optimist u vezi razvoja startup scene i mislim da je to ipak godina u kojoj su izbori pa treba ipak nešto pokazati.”, spomenuo je Mihovil.  

Hrvoje Prpić s druge strane je skeptičan. “Ja sam vrlo skeptičan prema ovome. Kako će to završiti možemo vidjeti na primjeru Slovenije koja je to pokušala i još uvijek pokušava, ali bezuspješno.” 

Saša Cvetojević podržava ovu inicijativu Vlade, no s dozom skepticizma “Svaka inicijativa tog tipa je dobra, jer Hrvatska značajno zaostaje za regijom, a pogotovo za zapadnim zemljama po tom pitanju. Nemamo VC fond i nemamo infrastrukturu koja bi zadovoljavajuće poticala poduzetništvo mladih i inovativnih ljudi. Ako bi se ovaj projekt realizirao, to bi bio signal i privatnom sektoru da se ozbiljnije uključi, te bi pomoglo razvoju mnogih projekata sa visokom dodanom vrijednošću.” 

“Ukoliko startup ima globalne ciljeve, a mora imati jer će inače propasti, onda je teško voditi posao iz Hrvatske, stoga je potrebno preseliti tvrtku u Ameriku ili London. Rijetki su oni kao Rimac koji imaju snage oduprijeti se tom trendu, a još su rjeđi oni koji su istovremeno i uspješni.” — mišljenja je Prpić. 

Drugi problem je, dodaje Prpić, što država ulaže novac da bi zadržala startupe u Hrvatskoj, ali očekuje da privatni novac matcha javni novac. U Hrvatskoj nema 200 milijuna kuna privatnog novca koji će matchirati javni, a država se sama neće usuditi uložiti 200 milijuna kuna u visokorizične projekte, pogotovo u našem okruženju gdje ljudi razmišljaju kratkoročno radije od dugoročnog pa  gledaju kako će uzeti tih 200 milijuna nego kako će od toga napraviti 400. 

Barančić se osvrnuo i na prijašnji projekt Startup Croatia koji je trebao poticati startupe, no od države su dobili samo tapšanje po ramenu, stoga su se i sami odlučili pokrenuti zagrebački inkubator poduzetništva ZIP kao jedan od dijelova startup ekosustava, na što su se trebali nadovezati i akceleratori i VC fondovi. “U to vrijeme su i ostale institucije shvatile da nam to treba, te da strani VC fondovi neće tek tako doći u RH, pa je krenula inicijativa (da budemo točni 3 različite) od strane Hamaga/Minpa, HBOR-a i od Bicro/MZOS”. 

Činjenica je da je Vlada brzo uvidjela da potreba za VC fondom postoji, ali nema novca za ulaganja, te njihovi proračuni nisu tako nešto uključivali. U to vrijeme poznato je da se pojavila Svjetska banka sa idejom da osigura kredit od 20/40 milijuna eura s kojim bi se to pokrenulo, no naše su institucije zaključile da kredit nema smisla nego da će one to isfinancirati iz EU fondova 2017.  

Naravno, čekati 2017. je suludo, a poznato je da Vlada ima dva napisana projekta koji stoje. Barančić smatra da je potrebno pokretanje ozbiljnog tehnološkog razvoja te da se to ugradi u proračun ili podigne takav kredit, a kasnije se nastavi priča s korištenjem EU fondova po uzoru na Bugare. 

Problem je i u vođenju samog VC fonda. “Problem je da država raspiše natječaj i bude jedan od investitora u privatno vođeni profesionalni VC fond, da krene u suradnju s nekim postojećim ili još gore da sama kroz neku od svojih institucija krene upravljati tim fondom. To ne funkcionira nigdje u svijetu, pa neće niti kod nas.”, zaključuje Barančić. 

Poduzetnici samtraju kako je to razmišljanje na nivou “mi bismo rado, mora se, treba se”, no kao što se vidi svi su vrlo skeptični. U vrijeme loše ekonomske situacije teško je doći do novca. Hrvatska je već šestu godinu u recesiji, a svjetla budućnost se ne nazire. Vlada želi zadržati startupe u Hrvatskoj no da bi joj to uspjelo trebaju pokazati djelom da su spremni i oni riskirati i pomoći startupima koji će otvoriti nova radna mjesta i plaćati nove, ionako velike poreze. Nitko ne želi slušati puste priče, ljudi žele vidjeti dijela, stoga ostaje nam pričekati da vidimo koliko je država spremna zapravo pomoći startupima.

Foto izvor

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti