Međunarodna svemirska postaja (ISS) posljednjih gotovo 25 godina, dom je astronauta iz cijelog svijeta. To je mjesto u Zemljinoj orbiti na kojem se pomiču granice znanstvenog i tehnološkog, a koje nam je otkrilo toliko toga o životu na Zemlji i oko nas.
No, ISS je pri kraju svog životnog vijeka i do kraja ovog desetljeća bit će napuštena i deorbitirana. Stoga se nameće logično pitanje - što kad ISS više ne bude funkcionalan?
Kina je već izgradila vlastitu svemirsku postaju, za koju tvrdi, da je otvorena i astronautima iz drugih zemalja. Rusija, koja je sudjelovala u izgradnji ISS-a, planira graditi vlastitu svemirsku postaju.
A što je sa ostalima? NASA surađuje s privatnim tvrtkama u realizaciji plana prelaska s državne na komercijalnu svemirsku postaju. To znači da bi NASA zapravo unajmljivala prostor i vrijeme na postaji koja bi bila u privatnom vlasništvu.
Natječaj bi trebao biti održan sljedeće godine, kad bi se odabrao najbolji dizajn i partneri za početnu demonstraciju koja bi uključivala 30-dnevnu misiju s posadom.
NASA je do sad već surađivala s nekoliko tvrtki na razvoju dizajna komercijalne stanice, među kojima je i tvrtka Vast iz Kalifornije koja planira u svibnju 2026. lansirati prvu komercijalnu svemirsku postaju na svijetu - Haven-1.
Kako navodi CNN, Haven-1 zapravo je jednostavan probni koncept s jednim modulom, koji bi trebao omogućiti boravak u orbiti tri godine i koji bi mogao podržavati četiri dvotjedne misije s posadom od četiri astronauta.
S promjerom od samo 4,4 metra i nastanjivim volumenom od 45 kubičnih metara, Haven-1 pružao bi prostor kao otprilike jedan autobus. Trebao bi sadržavati znanstveni laboratorij za istraživanje mikrogravitacije, ali i mogućnost proizvodnje tehnologije kao što su poluvodiči u bestežinskom stanju.
Nije dizajnirana da bude luksuzni hotel, istaknuo je izvršni direktor tvrtke Vast, Max Haot. Ali to ne znači da neće imati neke "prednosti". Prije svega, svaki član posade trebao bi imati svoj privatni prostor za spavanje, a za komunikaciju bi se trebao pobrinuti Starlink brzom internetskom vezom.
Haven-1 trebao bi biti dostupan i za privatne i za vladine misije, što bi Vastu dalo vremena da stekne iskustvo prije pristupanja natječaju za stvaranje nasljednika ISS-a.
Naša sljedeća velika prekretnica bit će objava posade Haven-1 i točnih aktivnosti misije, rekao je Haot. Dodao je kako posebno ciljaju na zemlje u razvoju koje žele prvi put poslati astronaute u orbitu.
Zanimljivo, Haot je rekao da su otvoreni i "privatnim, samofinancirajućim pojedincima" koji će za, još uvijek nepoznatu cijenu, moći boraviti na Haven-1 i baviti se „važnim radom“ u svemiru.
Iako je Vast vjerojatno najbliži lansiranju privatnog modula u orbitu, nije jedini koji planira graditi privatnu svemirsku postaju. Starlab (zajednička tvrtka Airbusa i Northrop Grumma), Blue Origin (Jeffa Bezosa) i Axiom Spacea također imaju isti cilj.
No, tvrtke koje žele poslati vlastite svemirske postaje u orbitu, moraju na umu imati jednu veoma važnu stavku. Upravljanje svemirskim postajama skup je posao.
Prema Olivieru de Wecku s MIT-a, trenutni operativni troškovi ISS-a iznose oko 12 milijuna dolara dnevno. Od toga polovica otpada na trošak prijevoza posade i tereta na i sa postaje.
Da bi imala ikakve šanse za održivost, buduća komercijalna svemirska postaja morat će imati godišnje operativne troškove negdje u rasponu od 1 do 2 milijarde dolara godišnje, što odgovara godišnjim troškovima između 2,7 i 5,5 milijuna dolara dnevno, a to je manje od polovice troškova ISS-a, naglašava de Weck.
Za sad je poznato da će Vast uložiti oko milijardu dolara ne bi li postavio Haven-1 u orbitu. Koliko će ga koštati da tamo i ostane, tek ćemo vidjeti.
