Članak redovitoga profesora na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hrvoja Petrića objavljen je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, priopćilo je u petak Sveučilište u Zagrebu.

Riječ je o članku "Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history" koordiniranom na Bečkom tehničkom sveučilištu (TU Wien), u kojem su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe, a doprinosom prof. Hrvoja Petrića zastupljena je i Hrvatska, navodi Sveučilište.

Članak je važan jer je, između ostaloga, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se analiziraju podatci u posljednjih petstotinjak godina.

U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća, napominje Sveučilište i dodaje kako je Petrić posebno je obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.

Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti.

Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, kaže se u članku kojeg potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, dodaje se u priopćenju. Sveučilište.

Usto se navodi da je analizom podataka identificirano devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.

Autori se, naglašava se, slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok one danas predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama u količinama padalina, isparavanjem i otapanjem snijega, te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput sječe šuma i upravljanja rijekama.

Posebno je važno, ističe se, to da rijeka Drava, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.

Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se objavljuju izvorni istraživački radovi u području prirodnih znanosti, a istraživači iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Pokrenut je 1869., a za znanstvenike predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti.

Objavljivanje radova u časopisu Nature smatra se velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja, izjavio je Petrić.