Osim na bojištima, rusko-ukrajinski sukob vodi se i u virtualnom svijetu, a ponekad šteta od hakerskih napada može biti puno veća od štete nastale granatiranjem. Potpune informacije o tome što se sve događa u internetskom podzemlju, tko napada koga i s kakvim intenzitetom, nikada nećemo saznati, kao što nije poznato tko do sada pobjeđuje u takvom kibernetičkom ratovanju, tj. kakvih su se sve podataka hakeri dokopali.
Od kada je počeo ruski napad na Ukrajinu, kibernetički napadi na Rusiju povećali su se nekoliko puta, upozorio je ovog tjedna Vladimir Putin. Za njih je optužio “strane državne strukture” te je pozvao na jačanje kibernetičke obrane smanjenjem korištenja stranog softvera i hardvera. Naime, zbog sankcija nametnutih Rusiji, brojne zapadne kompanije čije se usluge koriste u Rusiji prestale su s tehničkom podrškom svoje opreme u Rusiji.
Bez takve podrške i redovitih sigurnosnih nadogradnji, raste rizik od iskorištavanja potencijalnih propusta, čime bi se napadači mogli dokopati važnih informacija. Također, zabilježen je i veći broj slučajeva u kojima bi se, nakon nadogradnje, programi blokirali i više se nisu mogli koristiti.
Kao rješenje, Putin vidi okretanje domaćoj opremi i tehnologiji koja bi, barem za Ruse, trebala biti sigurnija za korištenje.
U posljednja tri mjeseca tako su zabilježeni brojni napadi na državne i privatne kompanije i institucije, internetske stranice medija, banke itd., a Putin je rekao kako su zabilježeni i napadi na kritičnu informacijsku infrastrukturu s ciljem “onesposobljavanja internetskih resursa”.
Tako su, među inim, napadnute stranice RuTubea koji je nekoliko dana bio nedostupan, hakeri su se domogli i objavili neke podatke druge najveće ruske banke VTB, objavljeni su osobni podaci korisnika Yandexa itd.
Zbog sankcija nametnih Rusiji, a za koje je nemoguće znati do kada će potrajati, povećan je pritisak na tu zemlju da se, ne samo okrene vlastitim tehnološkim resursima, već i da povećaju sigurnost i otpornost ruskih IT sustava, naglasili su na Reutersu.
