Znate li što je to "doomscrolling"? Jeste li jedna od njegovih "žrtava"? "Doomscrolling" odnosno kontinuirano pregledavanje društvenih mreža i interneta u potrazi za katastrofičnim, negativnim i uznemirujućim vijestima i sadržajima. Osobe koje "doomscrollaju" često to čine nesvjesno, a kad jednom uđu u spiralu negativnosti, potraga za negativnim vijestima može trajati satima i dovesti do sve veće tjeskobe, stresa i anksioznosti.
No, iako se u pojedinim trenucima svi nađemo u spirali "doomscrollanja", ne reagiramo svi jednako na njega. Kako je istaknula docentica na Odjelu psihologije Sveučilišta Illinois State, Allison Nguyen, različite generacije različito su pogođene takvim ponašanjem.
Živimo u okruženju vijesti 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. I stvarno je teško ostati podalje od tih stvari. Negativne vijesti u nama izazivaju snažne emocije, a iz prethodnih istraživanja znamo da je to nešto što nas tjera da nastavimo čitati. Drži nas zarobljene i tjera da želimo vidjeti više, ističe Nguyen.
Podsjetila je na studiju iz 2024. godine koja je pokazala da je otprilike trećina stanovnika SAD-a iskusila "doomscrolling", ali i pokazala da nisu sve generacije jednako pogođene.
Tako je "doomscrolling" bio najpogubniji za najmlađe, generaciju Z (53 posto), a slijede ih milenijalci.
Razlog za to je način na koji mladi ljudi koriste telefone. Oni su im neizostavan dio svakodnevnog života i često ih provjeravaju i koriste.
Najviše su i na društvenim mrežama, kao što su TikTok, Snapchat ili YouTube. I dok im te aplikacije pomažu u povezivanju s prijateljima i obitelji te zadovoljavanju interesa, istovremeno ih uvlače u "doomscrolling" što u konačnici utječe na njihovo mentalno zdravlje, ali i produktivnost.
Noću se definitivno zateknem kako skrolam, priznala je buduća studentica Lilly Jeanes.
S druge strane, starije generacije pametne telefone koriste - drugačije.
Umirovljenih Paul Castellano nema računalo i sve što treba obaviti, obavlja na svom pametnom telefonu. No, koristi ga samo između svakodnevnih zadataka i obaveza.
Kako se otrgnuti zagrljaju "doomscrollinga"?
Iako se to možda čini jednostavnim, promijeniti takvu jednu naviku nije nimalo lako. Pojedinac, prije svega, mora biti svjestan da je pretjerao i željeli se promijeniti.
Stoga Nguyen predlaže nekoliko strategija za bolji odnos s pametnim telefonom.
Tako je važno, ističe Nguyen, provjeriti vlastite emocije tijekom čitanja neke vijesti. Trebalo bi se upitati izaziva li taj sadržaj u osobi tugu ili ljutnju te kako se osjeća nakon konzumacije takvog sadržaja.
Druga je strategija praćenje vremena i ograničavanje izloženosti vijestima. To je moguće napraviti postavljanjem štoperice ili alarma koji će vas prekinuti kad vrijeme istekne ili pak postavljanjem opcija "Dobrobiti"/"Wellness" na svom pametnom telefonu koje će vam nakon određenog vremena onemogućiti korištenje odabranih aplikacija.
U konačnici, ističe Nguyen, trebalo bi prošiti izbor vijesti koje pratite i negativne zamijeniti pozitivnima, ali i birati vijesti iz različitih izvora i različitih platformi.
Algoritmi na društvenim mrežama zapravo su dizajnirani kako bi vas zadržali u aplikaciji. Jer, što se više angažirate, to više podataka prikupljaju o vama, a to su stvari koje se mogu prodati, upozorava Nguyen.
Izvor: WGLT
