Letjelica Mars Express je 2018. godine snimila dugačak i rastegnut oblak koji se proteže iznad površine Marsa u dužini od oko 1500 kilometara od odavno ugašenog vulkana.
Oblak u pitanju naziva se Arsia Mons Produženi Oblak i nalazi se u južnoj hemisferi Crvenog planeta. Svakog proljeća ili ljeta na Marsu, taj se oblak misteriozno ponovno pojavi, a dosad ga je snimilo više sondi 2009., 2012., 2015. i 2018. godine. Posljednji put snimljen je prošle godine.
Nedavna studija nudi objašnjenje za porijeklo tog oblaka i njegovo konstantno pojavljivanje i nestajanje. U toj studiji se sugerira da je ta pojava češća nego što se dosad mislilo.
Znanstvenici koji proučavaju taj fenomen s Marsa usporedili su fotografije visoke rezolucije tog oblaka iz 2018. godine s drugim fotografijama koje datiraju unazad sve do 70-ih godina 20. stoljeća.
Nakon analize došli so zaključka da se gusti zrak uzdiže padinom u zoru te da ambijentalne temperature padaju kako taj zrak seže u visinu. Na otprilike 45 kilometara iznad površine, vjetar se širi, a vlaga kondenzira, hvatajući se za čestice prašine u zraku kreirajući ono što je na Zemlji poznato kao orografski oblak.
Oblak se širi otprilike 2,5 sati, dok ga vjetrovi brzine do 600 kilometara na sat raznose dalje od odavno ugaslog vulkana.
Promatranjima je utvrđeno da se oblak može izdužiti i do dužine od 1800 kilometara te širine do 150 kilometara, prije nego ispari na podnevnom suncu.
Znanstvenici naglašavaju da je ključ svega u vremenskom rasporedu sondi koje kruže u orbiti oko Crvenog planeta i u koje doba dana one prelijeću iznad tog područja.
Širenjem razumijevanja ovog jednog oblaka na Marsu unaprijedit će klimatske modele za Zemlju i Crveni planet, a isti bi mogli ključni za spašavanje našeg svijeta, prije nego li krenemo kolonizirati drugi.
Izvor: RT
