Dr. sc. Domagoj Dlaka, neurokirurg u KB-u Dubrava, kaže: Robot nas može svojim navođenjem, preciznim, submilimetarskim, dovesti do svake točke u glavi pacijenta
Sad se sigurno pitate - kako? Prvo liječnik mora napraviti CT li magnetsku rezonancu i odrediti pozicije markera, odnosno područje na kojem se mora obaviti zahvat.
Nikola Vitez, inženjer robotike, kaže: Sad da bismo mi došli do te ciljne točke koju kirurg ne vidi, mi koristimo markere koji su na glavi. Ti se markeri vide na CT-u i vidi ih robot svojom kamerom. Zatim robot vrlo precizno navodi instrumente u mozak. To je za kirurge velika pomoć.
Da možemo doći u bilo koju točku unutar mozga pacijenta, ali bez ručnog podešavanja. Bez određenih stavljanja glave u okvir i tih kompleksnosti. I brži smo, rekao je Domagoj.
Sada se primarno koristi za biopsije mozga, a mogućnosti su velike. Suosnivač tvrtke doc. dr. sc. Marko Švaco kaže: Može se koristiti za različite tipove ciljanih operacija tumora u mozgu, biopsija, dubokih mozgovnih stimulacija.
Kolika je šansa da taj robot pogriješi? Kao što smo ranije rekli, šansa je mala. Točnosti koje mi ostvarujemo su ispod milimetra, tvrdi Nikola.
Da bi to bilo tako, ne možete ni zamisliti koliko se testova odradilo u simuliranoj operacijskoj dvorani. Stotine. To je proces koji je prošao kroz puno raznih prototipa, istraživačkih faza, puno pokušaja i pogrešaka, rekao je Marko.
Robot je dosad odradio 50-ak zahvata u KB-u Dubrava. Na svakoj od njih bili su i inženjeri jer se radi o istraživanju. Svi su nekako duboko uzdahnuli kad smo ih pitali kako su preživjeli onu prvu.
Radili smo probe danima prije toga, i danima, i noćima, i vikendima, i sve smo znali unaprijed kako ćemo napraviti, kaže Marko.
Doc. dr. sc. Filip Šuligoj, suosnivač tvrtke, kaže: Čovjek je pred vama i to je veliki stres. Pacijenti se ne bune kada čuju da će desna ruka kirurgu biti – robot. Tek jedan je odbio.
Domagoj kaže: Postupak koji mi moramo provesti na neki je način visoko kompliciran i robot još uvijek ne obavlja sam operaciju, on služi preciznom navođenju, a operater obavlja operaciju.
Iza svega ovoga stoji 20-ak mladih inženjera pod palicom iskusnog profesora Jerbića i doktora Chudyja. Priča je počela kao projekt s Fakulteta strojarstva i brodogradnje i razvijala se punih 13 godina. Kad se podvuče crta, sigurno se može reći: Ronna je sto posto Hrvatica! kaže Nikola.
Koja se okitila nizom nagrada. U Londonu je proglašena i najboljom inovacijom.
Inženjer za softver Alen Duspara je rekao: Naravno da je uvijek super i motivirajuće dobiti nagradu ili priznanje sa svjetske razine i to nam uvijek daje vjetar u leđa.
Robot je izazvao velik interes u inozemstvu. Rade na tome da bude još bolji, precizniji i samostalniji. Sada kreću u proces certifikacije kako bi ga izbacili na tržište i kako bi doista ušao u bolnice diljem svijeta.
Zasad u svijetu postoji tek nekolicina sličnih i mi se nadamo, naravno, da ćemo dokazati da smo bolji, kaže Filip.
S obzirom na njihov uporan rad, vjerujemo da će i biti tako.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
