GMO ljudi bit će velika prekretnica u povijesti, a ako se dokaže da su prije nekoliko tjedana rođene bebe u Kini uistinu genetski modificirane, to otvara pitanja na koja smo trebali imati odgovor i prije nego što su oni postali naša stvarnost. Prvenstveno zato što je samo pitanje vremena kada će neki znanstvenik imati veću potrebu ostvariti svoju ambiciju nego čekati dogovor o etičkim i zakonodavnim standardima. Već imamo genetski modificirane biljke i životinje, pa je logičan sljedeći korak genetski modificirati ljude.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan članica je parlamentarnog Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, kojemu je ova tema u domeni. No, kaže Europski parlament, nije se u svojim izvještajima bavio genetskim modificiranjem ljudi.
Nije bilo konkretno neke rezolucije, izvješća ili zakonodavnog dokumenta. Prvo treba provjeriti je li tvrdnja znanstvenika da je to učinio točna. Ako jest, time počinje, da tako kažem, nova povijest. Iako, to nije ništa ni novo ni nemoguće jer smo dosad genetski modificirali i biljke i životinje. Bilo je očekivano da će se prije ili kasnije to pokušati i s ljudima', rekla je Borzan za portal DNEVNIK.hr.
Što se tiče važnosti ovog postupka, Borzan naglašava da je to dvojako: Ono može biti spasonosno za ljude koji imaju neku bolest, dobivaju ili će dobiti djecu, a da znaju da će ta djeca imati neku bolest koja se može na ovaj način spriječiti. Međutim, to otvara niz etičkih pitanja, niz opasnosti, ako dođe do zloupotrebe u smislu da možete birati dijete kakvo biste htjeli i slične sulude ideje. Kad bi se to samo ograničilo na liječenje bolesti, to bi bilo izvanredno, ali postoji ogromna mogućnost da to ode u ekstremnom smjeru.
Uvjerena je da će se na dnevnom redu parlamentarnog Odbora za zdravlje zasigurno naći ta tema ako se dokaže istinitost tvrdnje kineskog znanstvenika.
Ako se dokaže da je to točno, mislim da će to postati jedna od važnijih tema. Sigurno će to netko pokrenuti. To je prevažno i prezanimljivo. Ako je to danas postalo naša realnost, onda trebamo na vrijeme reagirati i zakonski regulirati kako ne bi došlo do zloupotreba, kaže Borzan.
Njena kolegica iz odbora, hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica ističe da je genetsko modificiranje ljudi krajnje moralno upitno.
Sve do sada se nije previše pričalo o genetskom modificiranju ljudi, ali nakon ovog slučaja u Kini sam uvjerena da će se ova tema uskoro naći na dnevnom redu Europskog parlamenta i drugih institucija. Genetsko modificiranje ljudi je krajnje moralno upitno i takav postupak danas postaje tehnološki moguć, no izrazito je etički dvojben. Tehnologija i znanost napreduju velikom brzinom, a javne rasprave i zakonodavstvo niti približno ne prate brzinu razvoja u ovom području. Po mojim saznanjima, svjetska znanstvena zajednica još od 2015. godine apelira na kineske kolege da ne diraju u ljudski DNK na ovaj način, još otkako su tada po prvi put u laboratoriju uspjeli dobiti ljudske embrije s izmijenjenim DNK, te su objavili da im je kao sljedeći korak cilj na svijet donijeti genetski modificiranu djecu.
Čak i većina znanstvenika diljem planeta upozorava da bi se time otvorio prostor krajnje opasnim zloupotrebama tehnologije u smislu dizajniranja djece, a poseban problem genetskog modificiranja ljudi je i opasnost od pojave neželjenih mutacija koje bi se mogle vidjeti tek nakon rođenja i razvoja djece. Razvoj ljudskog bića ima svoje prirodne zakonitosti i svako zadiranje u taj proces, a čije posljedice se ne mogu jasno predvidjeti i kontrolirati, smatram neprikladnim, kaže Šuica.
Kada Europski parlament razmotri poziciju koju bi Europa po ovom pitanju trebala zauzeti, zadnju riječ o svemu imat će Europska komisija. Za sada na upit portala DNEVNIK.hr odgovaraju da je prema pravilima Europske unije, konkretno u slučajevima kliničkih ispitivanja modificiranje genetičkog identiteta - zabranjeno. ''Na žalost ne možemo komentirati konkretan slučaj iz Kine'', kaže Aikaterina Apostola, glasnogovornica odjela Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane.
Kinezi na modificiranju gena rezistentnih na bolesti rade već godinama
Nakon što je znanstvenik He Jiankui objavio da su uspješno rođene GMO modificirane bebe u Kini, tamošnje vlasti odmah su otvorile istragu. Moramo biti odgovorni prema zdravlju ljudi i djelovat ćemo u skladu sa zakonom, priopćilo je Nacionalno zdravstveno povjerenstvo.
No nije baš sve proteklo bez znanja vlasti. Naime, već od 2015. kineski znanstvenici objavili su pokuse pomoću genetičkih modifikacija radi ispravljanja predispozicije za nasljednu bolest, pa čak i rezistencije na HIV.
He Jiankui, koji se obrazovao na prestižnome američkom Stanfordu, pojasnio je da je gene embrija modificirao tako da postanu otporni na zarazu HIV-om. Kazao je da je eliminirao gen pod nazivom CCR5 kako bi djevojčice postale otporne na HIV ako s tim virusom ikada dođu u kontakt. Jiankui tvrdi da je otac djevojčica HIV pozitivan te da je želio spriječiti zarazu kod djece zbog diskriminacije s kojom se on susreće.
Zahvat na oplođenim jajašcima izveo je, kaže, koristeći sustav CRISPR/cAS9 za prepravljanje genoma koji omogućuje obavljanje zahvata na genomu živih bića dosad neviđenom i preciznošću i lakoćom.
''Uspjet će svaki laboratorij na svijetu''
Peter Dabrock, predsjednik njemačkoga Vijeća za etička pitanja, koji traži međunarodnu regulaciju genetskog modificiranja ljudi, objašnjava da je vrlo teško predvidjeti i držati pod kontrolom sekundarne i kasnije efekte modificiranja gena.
Uspjet će svaki laboratorij u svijetu, izrazio je svoj strah još početkom studenog kazavši da nove opcije genetičkog inženjerstva omogućuju znanstvenicima učinkovit alat za manipulaciju genomom prije rođenja embrija. A istraživanja baš u tom smjeru ne provode se, kaže, samo u Kini, nego koliko je njemu poznato, u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Dodaje da je modificiranje gena eksperimentalno te da se još uvijek povezuje s razvojem raznih mutacija, koje čovjeku mogu prouzročiti razne probleme na genima, uključujući i razvoj raka.
Profesor etike na Oxfordu Julian Savulescu tvrdi da je genetsko modificiranje u ovom slučaju "monstruozan eksperiment" s obzirom na okolnosti: Zameci su bili zdravi, nisu imali nikakve otkrivene bolesti. Izlaganje zdravog djeteta rizicima preinake gena nema nikakva smisla.
Andreja Ambrović Ristov, znanstvena savjetnica na Institutu Ruđer Bošković, na upit portala DNEVNIK.hr, osvrnula se na etičnost postupka: Ova je vijest objavljena u mnogim svjetskim medijima, ali nije popraćena znanstvenim člankom. Dakle, ne možemo biti sigurni da se to stvarno i dogodilo. Osim toga, u ovom slučaju upitna je i etičnost postupka. U Kini je već bilo primjera različita gledanja na etičke probleme u usporedbi s EU-om ili SAD-om, posebice pri odobravanju novih terapija. Sjetimo se samo 2003. godine kada je odobren Gendicine, adenovirus koji sadrži gen za p53, za liječenje tumora glave i vrata. Stoga će komentiranje ove vijesti biti moguće tek nakon objave detalja postupka.
O ovoj se temi otvaraju brojna pitanja i potrebno se s njima uhvatiti u koštac prije nego što bude prekasno.
