Roland Žuvanić: "HAKOM svoj posao nije radio kako treba, bili su produžena ruka HT-a"

HAKOM je donio prijedlog odluke o analizi telekomunikacijskog tržišta, temeljem koje će se određivati nova pravila o tome tko podliježe regulatornim obvezama, a tko ne. No, što to točno znači za građane, a što za telekom operatere, prokomentirali su u emisiji Novi Dan na N1 bivši predsjednik uprave Optima telekoma Roland Žuvanić i međunarodni konzultant za telekomunikacije Tomislav Makar.

Kako je istaknuto, HAKOM-ovom odlukom predlaže se uklanjanje kriterija značajnog tržišnog igrača, što će zapravo ukinuti kontrolu cijena koje postavlja HT-u za veleprodaju i maloprodaju. Prijedlog bi, smatraju Žuvanić i Makar, ugrozio zdravu tržišnu utakmicu te HT unazadio za 20 godina, na postavke prije liberalizacije tržišta. To bi ugrozilo poslovanje alternativnih operatera, a najveću štetu, u konačnici, platili bi potrošači.

Ovo me asocira na Murphyev zakon – sve što loše počne, još gore završi. Loše je počelo već 2004. i 2005. godine kad je počela liberalizacija fiksne telefonije. Optima Telekom je bio prvi fiksni operater u Hrvatskoj, a nakon toga su došli H1, Metronet i Iskon. Zahvaljujući Agenciji za telekomunikacije koja je određivala cijene usluga, došlo je do toga da te cijene nisu bile održive za naše dugoročno poslovanje. Rezultiralo je time da danas na tržištu nema niti jednog neovisnog operatera u fiksnoj telefoniji, rekao je Žuvanić.

O tome mogu li alternativni operateri postojati bez suradnje s najvećim operaterom te na koji način i u kojoj su poziciji drugi operateri, Žuvanić kaže da je opstanak nemoguć bez suradnje. No, dodaje, tu suradnju treba regulirati Agencija za telekomunikacije odnosno HAKOM.

Čini mi se da nisu radili svoj posao kako treba, bili su produžena ruka HT-a i to je dovelo do ove situacije kakvu danas imamo, ističe Žuvanić.

Makar dodaje da na najavljenu regulaciju treba gledati u kontekstu zrelosti tržišta fiksnog širokopojasnog interneta u Hrvatskoj.

Razvoj fiksnog broadbanda je kod nas u akceleraciji, ali još uvijek u ranoj fazi. Pokrivenost fiksnim broadbandom u Hrvatskoj je još uvijek ispod 50 posto. Ako se uspoređujemo s Mađarskom ili Rumunjskom, govorimo o pokrivenosti 70 ili 90 posto. Još jedna referenca je brzina od 100 megabita, koja je povijesna kategorija. Danas govorimo o gigabitnim brzinama, što tehnologija pruža. U Hrvatskoj manje više 17 posto kućanstava je spojeno s brzinama iznad 100 megabita i po tome kaskamo za Europom. Jedan od problema je što je migracija korisnika, čak i tamo gdje postoji optička infrastruktura dosta loša. Samo 13 posto kućanstava je migriralo na optičku infrastrukturu i ako gledamo na neki način rezultate iz svibnja ove godine, prosječna brzina u fiksnom broadbandu je 50-ak megabita u sekundi i ona je dostupna uglavnom na svakom mobilnom telefonu i tu smo iza zemalja poput Poljske ili Francuske, gdje su te brzine do dva puta veće. Što se tiče zrelosti, mi smo još u ranoj adolescenciji, kaže Makar.

Najviše problema mogli bi imati telekom operateri koji nisu dominantni na tržištu.

Ovo je dosta radikalna promjena. Treba vidjeti kako će sjesti i koji će biti njeni efekti. Četiri mjeseca je dosta kratak period i možda bi trebalo dati više prostora alternativnim operaterima da se bolje prilagode. Regulator bi trebao misliti da su alternativni operateri oni kojima treba više izaći u susret. Njihov doprinos je uvijek važan za razvoj tržišta i naravno da u ovako jednoj regulaciji postoje emocije i mislim da bi im možda trebalo dati više prostora za prilagodbu na nove uvjete, smatra Makar.

Žuvanić pojašnjava kako je najbolji dokaz da je regulacija dobra, situacija na tržištu mobilne telefonije, gdje je prvi došao A1, a onda mu se pridružio i Telemach. No, zabrinut je zbog situacije na tržištu fiksne telefonije.

Iskustva iz prošlosti govore da agencija nije radila svoj posao kako treba. Nije samo pitanje Agencije za telekomunikacije, već Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Sjećate se što se dogodilo kad je HT kupio Iskon, koji je bio alternativni operater. To je jedna paradoksalna situacija koja se nigdje u svijetu nije dogodila, gdje veliki operater kupuje alternativnog koji i dalje radi kao alternativni operater s ciljem da bude konkurencija alternativnim operaterima i ruši njihove cijene. Posljedica toga je da ne postoji više niti jedan alternativni operater u Hrvatskoj koji je samostalan, podsjetio je.

Što bi onda bilo najbolje rješenje?

Makar smatra da bi svima trebalo osigurati iste uvjete.

Na neki način, moramo omogućiti operaterima, ali i manjim alternativnim igračima da na pametan način povećaju penetraciju optičke infrastrukture. Regulator vrlo dobro mora pratiti trenutnu situaciji i kalibrirati daljne korake kako bi omogućio najvećim investitorima da i dalje razvijaju mrežu, da budu profitabilni na područjima gdje su već investirali. Ne smijemo zaboraviti ni korisničku stranu. Nije bitno samo da je optička infrastruktura dostupna. Korisnici zahtjevaju veliku podršku operatera, bilo da se radi o otklonu kvarova ili podršci koja zahtjeva ljude i investicije. Regulacija uvijek mora voditi računa da se korisnički nivo i kvaliteta usluge zadrži na visokoj razini jednom kad je optika dostupna, objašnjava Makar.

Žuvanić razumije da HT želi zadržati dominaciju, ali ističe da je agencija za telekomunikaciju ta koja mora stvoriti uvjete i pretpostavke da svi igrači na tržištu imaju jednake uvjete.

Krajnja posljedica je da građani dobiju bolju uslugu u svim dijelovima Hrvatske, zaključio je Žuvanić.