Nakon što je u odnosu na 2021. u prošloj godini posjećenost hrvatskim muzejima porasla za više od 35 posto, broj aktivnosti korisnika na mrežnim stranicama osjetno je pao - za 45 posto, izvijestio je Muzejski dokumentacijski centar.
Dok je u trećoj godini zaredom otkako MDC prikuplja podatke o online kretanjima ukupni broj aktivnosti korisnika smanjen u usporedbi s 2021., skok su doživjele virtualne ture, koje nudi više muzeja u usporedbi s 2020., kao i newsletteri, za koje je uočljiv manje dramatičan, ali stabilan rast.
Na anketu o online posjećenosti u 2022. odazvalo se 126 od 168 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u RH, a podatke za posjećenost mrežnih stranica dostavilo je 95 muzeja.
Ukupni broj prijavljenih aktivnosti korisnika na mrežnim stranicama 95 muzeja u 2022. iznosi 4.192.259, što je za 3,3 milijuna manje nego u 2021., kada je odgovor dalo 102 muzeja.
Online zbirke imale su 454.499 posjeta, virtualne/online izložbe 188.052, virtualne ture 727.860, online edukativni programi 76.753, online događanja uživo 25.158, dok su newslettere dvadeset muzeja pregledala 254.592 korisnika.
Kao i prethodnih godina, Facebook je nezaobilazan - za svih 121 muzeja koji su dostavili podatke za društvene mreže to je prva društvena mreža, a i podaci o pregledima i aktivnostima svjedoče da je najčešće korištena (15.166.344).
Na ljestvici popularnosti nakon Facebooka slijedi Instagram, koji je navelo 70 muzeja (1.366.724), a najčešća su kombinacija Facebooka, Instagrama i YouTubea, dok Twitter koristi tek deset muzeja (s ukupnom posjećenošću i reakcijama 79.689).
YouTube koristi 60 muzeja, a broj korisnika TikToka u 2022. se povećao na pet muzeja (dosad su ga imala tri muzeja), no podaci o pregledu, pratiteljima i reakcijama na sadržaj (22.130) ne pokazuju onakav boom kakvom smo svjedočili 2021., napominju iz MDC-a.
Videoplatforma Vimeo popela se s jednog muzeja koji ga je koristio u 2021. na njih tri u 2022., dok je ukupan broj pregleda ponuđenih sadržaja 726.
Podatke za blogove, s ukupno više od 48 tisuća pregleda, naveli su Hrvatski školski muzej i Muzeji i galerije Konavala.
Iako se brojčano pokušava izmjeriti interes publike za pojedine muzejske sadržaje, same brojke ne mogu biti jedini pokazatelj uspješnosti ili kvalitete programa, ustvrdila je u svom tekstu o istraživanju Tea Rihtar Jurić.
Cilj korištenja mrežnih kanala trebala bi biti interakcija sa stvarnim korisnikom koji će preko biranih sadržaja obogatiti svoje znanje, dopuniti i produbiti informacije dobivene u muzeju ili se zainteresirati za muzejski sadržaj i sudjelovati u obogaćujućem iskustvu, a nije isključena mogućnost da se pritom i zabavi, zaključila je.
