Digitalizacija ekonomije i države više nije nešto o čemu ćemo razmišljati u budućnosti, već je naša stvarnost o kojoj moramo razmišljati i na koju trebamo reagirati sada. U protivnome ćemo toliko zaostati za drugim državama da ih više nećemo moći dostići. To je ukratko zaključak s konferencije Hrvatske udruge poslodavaca "Digitalna (R)evolucija", na kojoj je više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predstavnika Vlade, akademika, menadžera i ekonomskih stručnjaka zatražilo nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, povećanja zaposlenosti i standarda građana.

Kako je istaknuto na konferenciji, digitalna ekonomija raste sedam puta brže od tradicionalne, a plaće u digitaliziranim kompanijama rastu dvostruko brže od konkurencije koja ne digitalizira svoje procese. U sljedećim godinama većina usluga i proizvoda bit će digitalno unaprijeđena, a pobjednici će biti inovatori.

Propusti li Hrvatska ovu priliku, rast zemlje bit će zaustavljen, upozorili su poduzetnici.

Ubrzanje digitalizacije donijelo bi rast BDP-a, zaposlenosti, izvoza...

Dr. sc. Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, predstavila je rezultate istraživanja o stanju digitalne ekonomije u Europi i Hrvatskoj i pokazala okupljenima što bi značilo jače ulaganje u digitalizaciju poslovanja i države. 

Naglasila je kako je trenutno Hrvatska na 20. mjestu (od 28) u Europskoj uniji po digitalizaciji, a osjetno je usporavanje ulaganja u digitalizaciju posljednjih nekoliko godina. No još uvijek imamo priliku nadoknaditi zaostatak.

Naime, prema podacima Ekonomskog instituta, kad bi se ubrzala digitalizacija, do 2022. godine, BDP po glavi stanovnika Hrvatske bio bi veći za 11 posto, dok bi BDP na godišnjoj razini bio veći za 4,7 milijardi eura. Također, bilo bi ostvareno 200 milijuna eura novog izvoza, što bi doprinijelo unaprjeđenju konkurentske pozicije Hrvatske.

Prema tom scenariju, mogli bismo govoriti i o stvaranju 120.000 novih radnih mjesta godišnje te 40.000 radnih mjesta godišnje za visokoobrazovane.

No, kako je istaknula dr. sc. Vizek, ograničavajući su faktori nedostatak strateškog pristupa upravljanju digitalnim vještinama, kao i nedostatak strateškog pristupa implementaciji digitalnih aplikacija. Naglasila je i kako je nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura, a za to su odgovorni niska razina fiksne širokopojasne povezivosti, visoka cijena pristupa te ograničena povezivost.

Znate li koliko je vremena potrebno da dobijete dozvolu za izgradnju digitalne infrastrukture? Uz sve dozvole koje treba dobiti - i do godinu dana, a to je predugo, istaknula je dr. sc. Vizek.

Što se tiče digitalnih aplikacija, prepreke predstavljaju niska razina njihova korištenja među potrošačima, ograničena dostupnost javnih usluga i prekogranične barijere.

Tako, među ostalima, iako Hrvatska svojim građanima nudi određeni broj digitalnih usluga putem servisa e-Građani, relativno ih mali broj građana zaista i koristi.

Privilegij je živjeti u ovo doba intenzivnih promjena i zaista vjerujem da je budućnost puna nesluženih mogućnosti, samo ih moramo iskoristiti, zaključila je na kraju dr. sc. Vizek.