Povratak ruske atomske prijetnje i napetosti između velikih sila stvorili su podlogu za rast količine nuklearnog oružja u idućem desetljeću nakon 35 godina smanjivanja, stoji u izvješću referentnog centra iz Stockholma.

Devet nuklearnih sila - Velika Britanija, Kina, Francuska, Indija, Izrael, Sjeverna Koreja, Pakistan, Sjedinjene Države i Rusija - imale su 12.705 nuklearnih bojnih glava početkom 2022., ili 375 manje nego početkom 2021., prema procjeni Međunarodnog instituta za istraživanje mira Stockholmu (SIPRI).

Broj je smanjen sa 70.000 bojnih glava u 1986., jer su SAD i Rusija postupno smanjivale svoje arsenale građene tijekom hladnog rata.

Međutim, čini se da se to razdoblje razoružanja primiče kraju i opasnost od nuklearne eskalacije sada je na najvišoj razini u poslijehladnoratovskom razdoblju, predviđa SIPRI.

Uskoro ćemo doći do točke s koje će broj komada nuklearnog oružja početi rasti, prvi put od završetka hladnog rata, rekao je za agenciju AFP Matt Korda, jedan od autora studije.

Dakle, zalazimo u neku vrstu opasnog terena.

Nakon minimalnog smanjivanja prošle godine, nuklearni arsenali trebali bi rasti u idućem desetljeću, kaže SIPRI.

Tijekom rata u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin u nekoliko navrata spominjao je uporabu nuklearnog oružja. U međuvremenu, nekoliko država, među njima Kina i Britanija, službeno ili neslužbeno modernizira ili povećava svoje arsenale, navodi Institut.

Bit će vrlo teško napredovati u smjeru razoružanja idućih godina zbog ovog rata i načina na koji Putin govori o nuklearnom oružju, kaže Korda.

Takve zabrinjavajuće izjave potiču druge sile s nuklearnim oružjem da preispitaju vlastite nuklearne strategije, rekao je.

U nuklearnom ratu nema pobjednika

Unatoč činjenici da je početkom 2021. na snagu stupila zabrana nuklearnog oružja i petgodišnje produljenje američko-ruskog sporazuma "Novi START", stanje se pogoršava već neko vrijeme, navodi SIPRI.

Zabrinutost, između ostalog, budi iranski nuklearni program, ali i razvoj sve naprednijih hispersoničnih raketa.

Pad ukupnog broja komada oružja rezultat je smanjenja "starih bojnih glava" SAD-a i Rusije, navodi SIPRI, no broj operativnog oružja i dalje "je relativno stabilan".

Moskva i Washington sami posjeduju 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala.

Rusija je i dalje najveća nuklearna sila s 5977 bojnih glava početkom 2022., što je 280 manje u odnosu na godinu dana prije, a te su glave ili raspoređene, ili na zalihi ili trebaju biti uništene, navodi Institut.

Vjeruje se da više od 1600 ruskih bojnih glava može odmah biti operativno, navodi SIPRI.

Sjedinjene Država imaju 5428 bojnih glava, 120 manje nego lani, ali SAD ih ima više raspoređenih nego Rusija.

U ukupnim brojkama, Kina je na trećem mjestu s 350, slijedi Francuska s 290, Velika Britanija s 225, Pakistan sa 165 te Indija sa 160 i konačno Izrael s 90 bojnih glava.

Izrael je jedini od devet zemalja koji službeno ne priznaje posjeodovanje nuklearnog oružja.

O Sjevernoj Koreji SIPRI navodi, prvi put, da komunistički režim Kim Jong-Una ima sada 20 nuklearnih bojnih glava.

Vjeruje se da Pongjang ima dovoljno materijala da proizvede njih oko 50.

Početkom 2022. pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a koje su i nuklearne sile - Britanija, Kina, Francuska, Rusija i SAD, objavile su izjavu kojom poručuju da "u nuklearnom ratu nema pobjednika i da se takav rat nikada ne smije dogoditi".

Međutim, ističe SIPRI, tih pet zemalja nastavlja širiti ili modernizirati svoje nuklearne arsenala i čini se da važnost nuklearnog oružja u njihovim vojnima strategijama nastavlja rasti.

Kina znatno povećava svoj nuklearni vojni arsenal, a prema satelitskim snimkama to uključuje i gradnju više od 300 novih silosa za rakete, navodi Institut.

Prema procjeni Pentagona Kina bi mogla imati 700 bojnih glava 2027. godine.

Velika Britanija je lani najavila da će povećati zalihe svih nuklearnih bojnih glava i neće više javno iznositi o kojoj je količini riječ.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju