Sloboda govora na internetu često može biti prilično komplicirano pitanje jer je u nekim slučajevima teško postaviti granicu između slobode govora i širenja mržnje i zabranjenog sadržaja. Dok se o tom pitanju dugo raspravlja, a mišljenja se razlikuju, s umjetnom inteligencijom, čini se, pojavio se novi problem pa se postavlja pitanje imali li AI pravo na slobodu govora. S obzirom na to da ljudi sve više komuniciraju s umjetnom inteligencijom, a takvi će razgovori u budućnosti biti sve češći, vjerojatno će i rasprave o slobodi govora AI-a biti učestalije.
Trenutačno, kako nam pokazuje jedna tužba protiv AI kompanije, umjetna inteligencija nije zaštićena prvim amandmanom koji, među inim, dozvoljava izražavanje svog mišljenja tj. odnosi se na slobodu govora.
U slučaju kojem je majka tragično preminulog tinejdžera Megan Garcia tužila Character Technologies, kompaniju koja je razvila chatbot Character.AI, iz ove su tvrtke zatražili odbacivanje tužbe pozivajući se upravo na prvi amandman. Garcia je tužila tvrtku jer smatra da je njihov chatbot kriv za samoubojstvo njena sina i to zato što smatra da ga je AI uvukla u “emocionalno i seksualno nasilan odnos”.
Bili su svjesni rizika
Odbacivši tvrdnju odvjetnika Character Technologiesa, sutkinja je omogućila nastavak ove tužbe, odnosno slučaja za koji pravni stručnjaci smatraju da je još jedan ustavni test umjetne inteligencije, komentirali su na NY Postu. Time se također šalje i poruka velikim tehnološkim kompanijama koje žure s razvojem, novih tehnologija, bez razmišljanja o dalekosežnim posljedicama koje bi ta tehnologija mogla imati. AI tvrtke bi trebale usporiti i razmisliti o implementaciji nekakvih sigurnosnih i zaštitnih mehanizama prije plasiranja proizvoda na tržište. Jer, tvrdi se u ovoj tužbi, bili su svjesni rizika ove tehnologije, no nisu dovoljno napravili kako bi zaštitili korisnike.
U tužbi se navodi kako se tragično preminuli mladić tijekom posljednjih mjeseci života odvojio od stvarnosti te je vrijeme provodio u razgovoru s AI botom, koji je napravljen po izmišljenom liku iz jedne TV serije, a među inim, tema razgovora bio je i seks. Tijekom jednog razgovora, bot mu je poručio da ga voli te da što prije dođe k njemu kući, a upravo nakon te poruke mladić si je oduzeo život.
Prilikom iznošenja obrane, iz ove su tvrtke su naglasili kako su implementirali brojne sigurnosne mehanizme za svoj chatbot, a na njihovo pozivanje na prvi amandman, sutkinja Anne Conway rekla je kako u ovom trenutku nije spremna taj amandman primijeniti na AI.
Osim ove kompanije, odgovornost bi u ovom slučaju mogao snositi i Google koji im je pomogao u razvoju chatbota, iako su iz američke kompanije odbacili bilo kakvu povezanost s tuženom tvrtkom i njenom tehnologijom.
