Jedinstvena australska flora i fauna izloženi su većem riziku nego ikada do sada od šumskih požara, suše, ljudske aktivnosti i globalnog zatopljenja, kaže se u "šokantnom" vladinom izvješću objavljenom u utorak.
Slika štete koju daje znanstveno izvješće je znatna. Od početka 20. stoljeća, prosječna temperatura kopna u Australiji porasla je za 1,4 stupnja Celzijusa zbog globalnog zatopljenja, ubrzavajući propadanje flore i faune.
Sve veća učestalost i ozbiljnost ekstremnih događaja utječu na dobrobit ljudi, a rastuće temperature i promjene obrasca padalina na koje utječu klimatske promjene vrše pritisak na kopnene vodne sustave.
Ministrica okoliša Tanya Plibersek nazvala je ovaj dokument "šokantnim" navodeći da on pokazuje povijest krize i propadanja australskog okoliša.
U šumskim požarima 2019.-2020. izgorjelo je više od osam milijuna hektara vegetacije, a ubijeno je ili raseljeno 1-3 milijarde životinja u zemlji, navodi se u ključnim nalazima izvješća.
Toplinski valovi oceana uzrokovali su veliko izbjeljivanje koralja na Velikom koraljnom grebenu 2016., 2017. i 2020. I vladino izvješće objavljeno u ožujku pokazalo da je greben ponovno pretrpio veliko izbjeljivanje.
Od 1990. također su uništeni milijuni hektara prašuma.
Isto vrijedi i za više od sedam milijuna hektara staništa za ugrožene vrste između 2000. i 2017., navodi se u izvješću.
U pet godina više od 200 biljnih i životinjskih vrsta od nacionalnog značaja dodano je na popis ugroženih vrsta, prema australskim zakonima o zaštiti okoliša.
Australija je izgubila više vrsta sisavaca nego bilo koji drugi kontinent, kaže se u izvješću, a broj novih vrsta koje su navedene kao ugrožene porastao je za 8 posto u pet godina.
Australski gradovi također rastu velikom brzinom, navodi se u izvješću, što dovodi do povećanja topline, zagađenja i gradskog otpada te istovremeno opterećuje izvore vode i energije.
Sydney je izgubio više od 70 posto svoje izvorne vegetacije zbog razvoja, stoji u izvješću.
Rezultati ovog izvješća su srceparajući, a propusti u upravljanju koji su doveli do gubitaka ovih razmjera poražavajući, rekla je Rachel Lowry, vršiteljica dužnosti izvršne direktorice WWF-a u Australiji.
Ako zanemarimo upozorenja u ovom izvješću, vrste poput koala iz istočne Australije ili našeg najvećeg sisavca koji jedri, velike jedrilice, zauvijek će nestati, upozorila je.
WWF ističe da bi ovo izvješće trebalo biti "prekretnica" koja će dovesti do većih ulaganja i strožih zakona za zaštitu australske divljine.
Izvješće poziva na nacionalno koordiniranu ekološku akciju i međusektorsku suradnju te poseban fokus stavlja na iznalaženje rješenja u suradnji s domorodačkim zajednicama i znanjem.
Australija je posebno pogođena klimatskim promjenama, redovito je pogađaju suše, razorni šumski požari, a također je ugrožavaju i sve teže poplave.
