Otkako je u Europskoj uniji na snagu stupio GDPR, set pravila kojima se štiti privatnost podataka građana, sve su glasniji zahtjevi u SAD-u za istim ili sličnim setom pravila.
Činjenica da je koji mjesec ranije izbila afera Cambridge Analytica, ali i da su u međuvremenu otkriveni brojni sigurnosni propusti i curenje korisničkih podataka u drugim sustavima, samo je ojačala motiv zagovornika oštrijih pravila privatnosti u SAD-u.
Prvi korak napravila je Kalifornija koja je donijela set pravila za zaštitu privatnosti svojih stanovnika, a koji će nametnuti određena ograničenja velikim internetskim tvrtkama kao što su Google i Facebook. No, zakon će u primjenu krenuti tek 2020.
Zakon omogućuje korisnicima da saznaju što tvrtke znaju o njima, zatraže brisanje podataka ili zabrane prikupljanje podataka, tuže ako njihovi podaci nisu dobro zaštićeni te sadrži i poseban dio namijenjen zaštiti djece. Zvuči poznato?
Sad bi, po uzoru na Kaliforniju i američki Kongres donio zakon koji bi vrijedio za sve savezne države.
Iako pojedinci u Kongresu zagovaraju što brže uvođenje pravila poput onih europskih, čini se kako će Amerikanci na zaštitu svojih privatnih podataka ipak morati malo pričekati.
Jer prema svemu sudeći kongresmeni će pričekati 2020. i uvođenje kalifornijskog zakona kako bi vidjeli funkcionira li to u praksi. Istovremeno će dati dovoljno vremena svim velikim tvrtkama koje djeluju u Silicijskoj dolini da se prilagode novim pravilima te im tako olakšati poslovanje, ako i kad, zakon bude izglasan za cijele SAD.
S obzirom na to da su predstavnici velikih tehnoloških tvrtki zbog EU morali mijenjati način na koji prikupljaju i čuvaju korisničke podatke, preslikavanje takvog načina rada na SAD ne bi im trebao predstavljati velik problem.
Uostalom i sam je Mark Zuckerberg rekao kako je EU na dobrom tragu s GDPR-om.
Izvor: Axios
