Tehnološki stručnjaci već duže vrijeme upozoravaju na potencijalno velike probleme koji nam prijete od robota i umjetne inteligencije. Elon Musk i Stephen Hawking upozoravaju kako bi umjetna inteligencija mogla postati prijetnja cijelom čovječanstvu, dok Bill Gates upozorava na jednu drugu opasnost – roboti će postati jeftina radna snaga i ljudima uzeti poslove. Šef Googlea Larry Page vjeruje kako je to u biti dobra stvar jer će ljudi imati više slobodnog vremena te vrijeme neće trošiti na dosadne stvari koje ih ne zanimaju već će se moći posvetiti obrazovanju i slično. No, mnogi znanstvenici postavljaju pitanje što će biti s ljudima kojima roboti uzmu poslove – čime će se oni u životu baviti i, što je puno važnije pitanje, od čega će zarađivati i živjeti. Jedan od problema današnjice jest što ekonomski razvoj i rast više ne prati otvaranje velikog broja novih radnih mjesta kao i u prošlosti. 'Udio rada u ekonomiji sve je manji, a takav trend nastavit će se i u budućnosti', komentirao je za NY Times Nourilel Roubini, profesor ekonomije u poslovnoj školi Stern na NY sveučilištu.

eć smo ušli u 'razdoblje strojeva' u kojem se procesorska snaga računala svakih godinu i pol udvostručuje te strojevi postaju sve pametniji i poslodavcima puno isplativiji u odnosu na ljude. Roboti su već zamijenili ljude u brojnim tvornicama, a tijekom sljedećih godina oni će djelomično zamijeniti konobare (nedavno su predstavljene bespilotne letjelice koje uslužuju goste u restoranima), vozače (Google i brojne automobilske kompanije razvijaju automobile kojima će upravljati računala) pa čak i novinare (roboti pišu neke vijesti za AP). Posebno su šokantni podaci nedavnog istraživanja provedenog na Oxfordu prema kojem će skoro polovicu (točnije 47 posto) današnjih poslova u SAD-u moći obavljati roboti. S obzirom da su u velikom broju slučajeva roboti isplativiji (mogu raditi 3 smjene, ne primaju plaću, za njih nije potrebno plaćati doprinose državi, ne bune se na radne uvjete i slično) sigurno je da će veliki broj poslodavaca odlučiti na kupovinu robota, umjesto na zapošljavanje ljudi.

Znanstvenica s Oxforda Ngaire Woods vjeruje da rješenje postoji u tzv. 'osnovnom prihodu', odnosno određenoj svoti (državnog) novca s kojim bi se potpomagale osobe koje se u budućnosti neće moći zaposliti jer jednostavno više neće biti toliko poslova za ljude. Osobe koje bi primale taj novac ne bi doma ljenčarile, već bi mogle volontirati po bolnicama, brinuti se za okoliš, njegovati starije osobe i slično. Pitanje je koliko takvo razmišljanje ima smisla jer se čini jednostavnijim da za takve poslove primaju plaću, umjesto da 'volontiraju za novac'. Promjene koje nas čekaju jako su velike i dolazit će postupno, a daljnji napredak digitalnog doba otvarat će nova radna mjesta na nekim novim poslovima (npr. danas je jedno od deset najbrže rastućih poslova na svijetu programer aplikacija za Appleov iOS, a prije desetak godina takvo zanimanje nije niti postojalo), no čini se da će broj otvorenih novih radnih mjesta biti puno manji od broja izgubljenih poslova. Zbog toga je već sada krajnje vrijeme da se počne razmišljati o tome kako zbrinuti višak radne snage koji se neće moći zaposliti jer neće moći konkurirati robotima koji će im preuzeti poslove. 

Foto: Guliver/Thinkstock